Slađan Ilić

Ovo je profil iz mandata (2014)

90%
Broj pitanja: 21
Broj odgovora: 19
Stranka
SDP
Parlament
Skupština tuzlanskog kantona
Kratka biografija

Nakon završene osnovne i srednje Elektrotehničke škole u Tuzli, stiče zvanje diplomiranog ekonomiste.
Prva radna iskustva stiče u privatnom sektoru, najprije kao zaposlenik, a potom i kao samostalni poduzetnik.
Od 2006. do 2011. godine profesionalno je angažovan na realizaciji programskih aktivnosti Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.
Na lokalnim izborima 2000. godine Slađan Ilić je izabran, ispred Socijaldemokratske partije BiH, za vijećnika u Opštinskom vijeću Tuzla. I na narednim lokalnim izborima (2004. i 2008. godine) biran je u Opštinsko vijeće Tuzla, a obavljao je funkciju predsjednika Kluba vijećnika SDP BiH.
Na Opštim izborima u BiH 2010. i 2014. godine izabran je za poslanika u Skupštinu Tuzlanskog kantona. Trenutno je na poziciji zamjenika predsjednika Skupštine Tuzlanskog kantona i delegat je u Domu naroda Federacije BiH.
Član je glavnog odbora Socijaldemokratske partije BiH i Predsjedništva Kantonalnog odbora SDP BiH Tuzla.

Izborna jedinica
Pozicija
Broj osvojenih glasova
3357

Pitanje: Uvaženi g-din Ilić,Želim Vam postaviti vrlo konkretno pitanje: da li među gospodom poslanicima postoji ideja o tome da je postavljanje ljekara na čelo zdravstvenih ustanova (u smislu generalnih direktora, odnosno, direktora), vrlo loše rješenje koje se, prije svega, na Zapadu, na koji se bh. politička javnost toliko poziva, smatra neprihvatljivim, nego su na čelu zdravstvenih ustanova pravnici, odnosno, ekonomisti, koji uz to imaju i dodatno obrazovanje u oblasti menadžmenta ?Ovo pitanje je pitanje koje me već godinama muči, jer je očito da ljekari nisu sposobni, uz respekt svih stručnih kapaciteta koje imaju, upravljati zdravstvenim ustanovama. Takva nakaradna praksa koja je u Bosni i Hercegovini našla svoje pravno, ali ne i logičko i empirijsko utemeljenje, pokazala je svu svoju pogubnost slijedeći princip "miješanje baba i žaba". Zbog toga, između ostalog, ogroman broj zdravstvenih ustanova, od primarne pa do tercijarne zdravstvene zaštite, pokazuje suficite u poslovanju, što je i logično, jer ljekari niti su obrazovani na pravnim ili ekonomskih temeljima, niti tako mogu razmišljati - zbog potpunog nepoznavanja pravnih temelja, propisa i procedura , kao ni temeljnih ekonomskih pitanja, a o složenijim da ne govorimo.Unaprijed sam Vam zahvalan na odgovoru.S poštovanjem,Dipl. iur. Boris Vukušić(Tuzla)

Pitanje postavljeno: 07.03.2016  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovanje gospodine Vukušiću,

apsolutno se slažem da se pitanja postavljaju što konkretnije i trudit ću se da dam konkretan odgovor tj da iznesem svoj lični stav po ovom pitanju.Naime pitanje direktora zdravstvenih ustanova je regulisano federalnim zakonom o zdravstvenoj zastiti koji je donesen u nekom od predhodnih saziva parlamenata, što ne znači da se ne može i ne treba mijenjati. Vi ste vjerovatno u svom pitanju mislili na deficif a ne na suficit jer je velika većina zdravstvenih ustanova u BiH u gubicima. Moj lični stav je da bi bilo bolje da su direktori ustanova menadžeri a da se medicinskim pitanjima bave medicinski direktori koji uzgred i sad postoje. Postoji također dosta argumenata i za ovakav način biranja direktora ali bi bilo dobro otvoriti širu raspravu o tome. Na raspolaganju sam za sve inicijative i predloge koji bi doprinijeli unapređenju postojećeg stanja.


Datum odgovora: 10.03.2016