Odgovor:

Mislim da je Zakon o zabrani diskriminacije BiH imao nekoliko nedostataka, a vezeno za ovo pitanje u svom Članu 2. je proširen sa nekoliko pojmova i trenutno je u parlamentarnoj proceduri Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zabrani diskriminacije BiH, te uz manje amandmansko djelovanje bit će jedan od kvalitetnijih zakona u BiH. Nije moguće obuhvatiti sve, ali ovim Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zabrani diskriminacije možemo reći da je pobrojano sve ono što je neophodno da Zakon o zabrani diskriminacije treba da sadrži u svom članu 2.

0 0 Datum odgovora: 22.04.2016

Odgovor:

Apsolutno! To bi bio prvi korak u reguliranju rada parlamentaraca/ki. drugi korak, uvođenje kartica pri dolasku na posao, odlasku s posla, evidencija (ali ona transpartenta) o službenim putovanjima ili razlozima izostanka s posla, a to bi značilo i odlazak na bolovanje, te umanjenje plate po tom osnovu. Odvojeni život nikome, automobil i mobiteli samo PREDSJEDNIŠTVU, odnosno članovima Predsjedništva, a ne kao sada - članovi Kolegija imaju pravo na račun mobitela u visini od 1000 KM. PAUŠAL ukinuti. Kada se sve ovo posloži doći ćemo do vrednovanja rada i boljih rezultata rada.

3 0 Datum odgovora: 22.04.2016

Odgovor:

Prvo treba Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH da odgovori zašto još uvije nije donešen Pravilnik o mikročipiranju pasa i mačaka, zašto nije uspostavljen jedinstveni registar za pse i mačke, odnosno vlasnike pasa i mačaka? Dakle, mi još uvijek nismo doesgli djelimičnu implementaciju ovog dijela Zakona zbog gore navedenih nedostataka, pa samim time nigdje nema u Izvještaju o radu Ureda za veterinarsto BiH ni jedne rečenice o primjeni ovog Zakona, nema ni preporuka za njegovu dosljedniju primjenu i slično. To znači da se trenutno nitko ne bavi ovim dijelom kazni, jer ne znate kome da ih napišete zbog nepotojanja registra, a kamoli da znamo da li je visina kazne zadovoljavajuća, da li se pokazala opravdanom ili treba poraditi na Izmjeni i dopuni ovog člana Zakona. Dakle, Ured za veterinarstvo BiH će i dalje dobivati zastupnička pitanja po ovom pitanju.

0 0 Datum odgovora: 22.04.2016

Odgovor:

Ne mislim da bi se eutanazijom životinja u roku od 15 dana riješio problem pasa lutalica, jer Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja koji je na snazi od 2009. godine propisuje uspostavu skoništa za napuštene životinje i higijenske servise (član 28. i 29.), a uspostava istih je nadležnost entiteta, kantona, općina. Umjesto da se pitamo zašto od 2009. do danas ništa nije učinjeno po ovom pitanju, da li su bila izdvajana novčana sredstva za ovu namjenu sve ove godine, i ako jesu gdje su onda ta skoništa za životine i šta rade higijenski servisi? Mi umjesto toga, vidimo da je svakim danaom sve više pasa lutalica, da su naši građani/ke sve češće meta napada pasa lutalica i da bi kao jedini izlaz bila eutanazija. Ja lično mislim da je uspostava skoništa, azila za životinje i higijenskih servisa mogao biti idealan projekt koji bi uposlio mnoge mlade ljude sa biroa za zapošljavanje, a tamo veterinara/ki ima mnogo, ostalih potrebnih i kvalikovanih ljudi i da  se mogalo napraviti nešto što bi bilo korisno za zajednicu, pa i za same životinje. Poznato je da je pas najbolji čovjekov prijatelj. Djeci koja imaju poteškoće sa govorom ili smetnje u razvoju u mnogim slučajevima mogu biti od pomoći u svladavanju tih prepreka, sticanju samopouzdanja i slično. Dakle, skonište za djecu bi bilo mjesto susreta djece, predškolaraca/školaraca i životinja, ali i mjesto na kojem bi se propisno vršilo udomljavanje. To je sve mogao biti uspješan projekt, da nisu i ovaj dio prepusti neprofesionalcima, rođacima/rodicama koji vrlo malo ili skoro nikako nemaju niti ideja niti volje da nešto urede, pa shodno tome i ostvare dodatne profite za svoje općine, osim za svoje lične interese.

2 2 Datum odgovora: 22.04.2016

Odgovor:

Ja smatram da je BHRT potreban Znakovni jezik koji će sugrađanima/kama Bosne i Hercegovine, a koji nisu u mogućnosti da sve informacije u svojoj državi dobiju na adekvatan način, omogućiti ravnopravnost sa ostatkom građanstva.

Što se tiče trojezičnog radiotelevizijskog sistema u BiH ne vidim nikakvu potrebu za tim, jer se mi savršeno razumijemo na sve i jednom jeziku, jer se ovdje čak ni ne može govoriti o tri različita jezika, tako da je zastupljenost ona 3% razlike u jeziku sasvim dovoljna i opravdana kroz dosadašnju shemu radiotelevizijskog servisa. Radije bih glasala da svi učimo Znakovni jezik koji bi bio jedini jezik komunikacije u RTV servisu BiH te na taj način prekinemo sa politiziranjem i uništavanjem radiotelevizijskog sistema u BiH, te daljnjom podjelom BiH, nego što bih ikad dala svoj glas za bilo čiji konstitutivni kanal koji treba da financiramo svi zajedno. Pa, gdje je onda kanal za građane/ke koji se ne izjasnbjavaju kao konstitutivni? Gdje kanal za gluhe i nagluhe osobe? Nakon toga uslijedile bi prevodilačke kabine u studiju, jer se zaboga ne razumijemo, ili bi se možda nekim aktom uredilo da na tom kanalu mogu biti učesnici/e u emisijama samo pripadnici tog naroda?! Strašno!

6 1 Datum odgovora: 19.02.2016