Damir Marjanović rođen je 26. augusta 1974. godine u Sarajevu, te je Sarajevo njegovo prebivalište. Po nacionalnost je hrvat i stranka kojoj pripada je Naša stranka. Završava Prirodno–matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu i u sklopu svog obrazovanja postaje doktor nauka. Po zanimanju je univerzitetski profesor. Radno iskustvo: - 2000 – 2014 – Univerzitet u Sarajevu (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju); - 2012 -2013 – Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo; - 2014 -2019 – Internacionalni Burch Univerzitet. Od 2017. godine član je je predsjedništva Naše stranke. Oženjen je. U toku mandata 2018. - 2022. napustio je Našu stranku te u Domu naroda Parlamenta FBiH djelovao je kao nezavisni delegat. Jedan je od osnivača strane Za nove generacije.
Pitanje: Poštovani,da li zaista mozemo doci u situaciju da prvi nasljedni red placa porez na nasljednu imovinu kucu stan i sl. Efekat tog zakona ce sigurno biti da ce se vrlo malo nekretnina onda pravilno voditi u katastru!Mali broj ljudi ce sebi priustiti luksuz da prevede nekretninu. Mislim da ce nastati haos u oblasti katastra nekretnina, i za ovo malo sto je uredjeno.LP
Pitanje: Da li se ovim izmjenama i dopunama organi uprave u Federaciji BiH ograđuju od izvršenja sudskih presuda po bilo kom osnovu? Jer se u prijedlogu eksplicitno kaže: „tako što se vrše izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu nekretnine, prodaju nekretnine na drugom odnosno trećem ročištu, te izvršenje na sredstvima ustanova koje se finansiraju iz budžeta i obavljaju poslove u javnom interesu. „Dalje, obrazloženje ovih izmjena sadrži i slijedeće:„Odredbom člana 1. ovog zakonskog nacrta vrši se intervencija na članu 8. Zakona na način da se mijenja odredba stava (3). Navedena zakonska izmjena je potrebna kako sud ne bi svaki put morao posebno u skladu sa članom 8. zakona pozivati tražitelja izvršenja da uredi svoj prijedlog za izvršenje u pogledu provodivog predmeta i sredstva izvršenja.“A član 13 ovih dopuna i izmjena glasi:„Član 13. U članu 63. st. (3) i (4) mijenjaju se i glase: „(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće. Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja sud će tražioca izvršenja pozvati da podnese prijedlog iz člana 8. stav (3) ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva.“Da li to znači da sud može naložiti obustavu izvršenja i u situacijama kada tražilac izvršenja bude sprijećen na vrijeme reagovati ( kao što su smrt, bolest, put itd)
Pitanje: Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.
Odgovor:
Poštovani, hvala velika na postavljenom pitanju. Dopustite mi da se konsultujem sa kolegaman čija je uža specijalnost poreska politika, te da Vam prenesem njihov stav, koji će, pak, meni pomoći da oblikujem svoje političko mišljenje i odluku glede navedenog Zakona. Srdačni pozdravi!
Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.
Pitanje: Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.