-
-
Nijaz Helez
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Nijaz Helez rođen je 1. 4. 1964. godine u Kupresu. Osnovnu školu i Gimnaziju “Mahmut Bušatlija” završio je u Bugojnu, a Mašinski fakultet na Univerzitetu u Sarajevu, te tako stekao zvanje diplomiranog mašinskog inžinjera.
Od 1982. godine bio je član Saveza komunista, a poslije član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH).
U Općinskoj organizaciji SDP-a BiH Bugojno obavljao je sljedeće funkcije: predsjednik Osnovne organizacije Centar, član Općinskog odbora i Predsjedništva, a od 2009. do 2016. godine obnašao je funkciju predsjednika Općinske organizacije u Bugojnu. U kantonalnoj organizaciji SDP-a BiH SBK/KSB bio je član Kantonalnog odbora i Predsjedništva od 2006. do 2015. godine. Od 2015. godine predsjednik je Kantonalnog odbora SDP-a BiH SBK/KSB.
Također je član Glavnog odbora SDP-a BiH. Mandat vijećnika u Općinskom vijeću Bugojno osvojio je 2004. godine, a mandat u Skupštini Srednjobosanskog kantona (SBK) osvojio je 2006, 2010. i 2014. godine . Bio je i ministar u Vladi SBK od 2010. do 2014. godine.
Kao zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH djelovao je u mandatu 2018 – 2022. Radio je u preduzećima Binas d.o.o Bugojno i Wurth d.o.o Sarajevo te kao savjetnik u Kabinetu premijera Vlade SBK/KSB. Na Lokalnim izborima 2020. godine bio je kandidat za načelnika Općine Bugojno.
- Izborna jedinica
- 8
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 4922
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.