Kadrija Hodžić rođen je u Tuzli 4. maja 1958. Ekonomski fakultet završio je u Brčkom, a postdiplomski studij makroekonomije u Beogradu. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli 1997. godine, na kojem je jedno vrijeme bio i dekan. Radi kao naučni istraživač i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Bio je član Alternativnog ministarskog vijeća Bosne i Hercegovine. Kao visiting i research fellow boravio je na univerzitetima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Objavio je više od 50 naučnih i stručnih radova i sudjelovao na nekoliko evropskih i američkih konferencija i seminara. Urednik je časopisa "Tranzicija" (časopis za politiku i ekonomiju tranzicije u Tuzli) i "Pogledi" (časopis za pitanje nauke, umjetnosti i kulture BZK "Preporod" Tuzla).
Od 2021. do februara 2022. godine obavljao je funkciju premijera Vlade Tuzlanskog kantona, a član je Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) od 1999. godine. Predsjednik je Ekonomskog savjeta KO SDP BiH Tuzla te član Nadzornog odbora Međunarodnog foruma Bosna Sarajevo.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?