Damir Mašić, nekadašnji federalni ministar obrazovanja i nauke, rođen je 1979. godine u Gračanici. Fakultet političkih nauka u Sarajevu završio je s 26 godina. Mašić se s 18 godina učlanio u Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH), a danas je član Predsjedništva i Glavnog odbora ove partije te predsjednik Kantonalnog odbora Sarajevo.
Od 2015. do 2019. godine bio je politički direktor SDP-a BiH. Mašić je karijeru započeo 2000. godine kao novinar/voditelj na NTV „Hayat“, gdje se zadržao tri godine. Uporedo s ulaskom u novinarstvo, Mašić se kandiduje za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Iako nije direktno izabran, ulazi u Parlament jer je bolje rangirani kandidat početkom 2001. godine izabran za predsjednika Upravnog odbora Elektroprivrede BiH.
Narednih osam godina, od 2002. godine, bio je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (FBiH). Godine 2011. imenovan je za ministra obrazovanja i nauke u Vladi FBiH. Na izborima 2014. kandidovao se za federalni Parlament i osvojio mandat. Mandat je obnovio i na izborima 2018. godine.
Pitanje: Poštovani, želim svakako pozdraviti napore koji su uloženi u pravljenje jednog ovako važnog Zakona koji bi regulisao rad psihologa ali želim također iskazati svoje nezadovoljstvo što isti taj zakon onemogućava rad mnogima koji se također bave psihološkom djelatnošću i što bi usvajanjem ovog zakona ogroman broj stručnog kadra bio ispušten iz vida i mislim da bi se time građanima BiH najviše nanijela šteta. Pošto sam sa TK, dvopredmetni odsijek pedagogija-psihologija je bio jedina opcija dugo godina prije nego što je razdvojen. Pored formalno stečenog obrazovanja mnoge moje kolege i kolegice su dodatno ulagali u sebe i stručno usavršavanje, stekli su subspecijalistička znanja iz oblasti psihoterapije (mnogi od njih izvan granica BiH uključujući i moju malenkost) i vrijedno i odgovorno rade u institucijama i nevladinim organizacijama. Posjećuju stručne kongrese, rade pod supervizijom, obnavljaju licence, sve u cilju održavanja kvalitete rada. Ukoliko se zanemari doprinos pedagoga-psihologa u obavljanju cjelokupne psihološke djelatnosti u BiH mislim da će time Parlament FBiH negirati institicije države koja je iznjedrila ovu struku što je samo po sebi problematično i nelogično.Ukoliko je jedan od glavnih argumenata "Psihologa" što "pedagozi-psiholozi" ne mogu samostalno obavljati psihološku djelatnost zbog toga što nemaju adekvatno znanje o korištenju psiholoških testova i mjernih instrumenata, to ne može biti argument za nebavljenje psihološkom djelatnošću! Zakonom se itekako može regulisati i ova oblast kako bi se prevenirala moguća zloupotreba koja bi bila svakako bila kontrolirana od strane komore psihologa. Svaki konkurs zahtijeva specifične uvjete rada i poslodavac je taj koji u skladu sa svojim potrebama traži osobu osposobljenu za mjerenje i dijagnostiku. Zbog toga smatram da i ovaj argument nije valjan. Treća stvar koju bih volio potcrtati je ta da su diplome pedagoga-psihologa priznate u inostranstvu i moguće ih je nostrifikovati na većini fakulteta jer je fakultet u svom nastavnom planu i programu imao zastupljene sve sadržaje i predmete propisane Evropskim okvirima i minimalnim standardima za obrazovanje, trening psihologa prema regulativama EuroPsy evropskog certifikata za psihologiju. Sto im omogućava samostalno obavljanje psihološke djelatnosti.Postavlja se ozbiljno pitanje, da li će se izostavljanjem pedagoga-psihologa iz Zakona o samostalnom sprovođenju psihološke prakse a u najvećoj mjeri zbog nemogućnosti korištenja mjernih instrumenata, odbaciti sav drugi doprinos i potencijal koji pedagozi-psiholozi mogu da obezbijede BiH društvu ostaje da se vidi. Molim i pozivam sve parlamentarce da ponovno razmotre sve prednosti i mane izostavljanja pedagog-psihologa iz ovog zakona razmišljajući prije svega o našim građanima a onda i o stotinama stručno osposobljenih lica koja bi ovim Zakonom bili diskriminirani i oštećeni.