-
-
Mirza Čelik
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Mirza Čelik rođen je 1975. godine u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Prvi ciklus studija Čelik je završio na Fakultetu za menadžment i turizam u Travniku 2007. godine, da bi godinu kasnije obrazovanje nastavio na Fakultetu poslovne ekonomije Sveučilišta u Vitezu, gdje je 2012. godine i magistrirao. Već naredne godine na ovom fakultetu izabran je u zvanje asistenta u oblasti marketinga i trgovine. Dvije godine bio je angažovan kao viši asistent na predmetu Poslovno odlučivanje. Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. godine na Fakultetu za javnu upravu u Sarajevu.
Čelik se učlanio u Stranku demokratske akcije (SDA) 1993. godine, a 17 godina kasnije postaje član Izvršnog odbora lokalne organizacije SDA Ilidža. Predsjednik i član Skupštine JKP Toplane postaje 2011. godine. Isti dan kada mu je istekao mandat u Toplanama početkom 2013. godine Čelik postaje predsjednik skupštine drugog javnog preduzeća – KJKP Tržnice-pijace Sarajevo. Ovu funkciju vršio je do sredine 2015. godine.
Čelik je nakon Općih izbora 2014. godine izabran u Skupštinu Kantona Sarajevo, a isti uspjeh ponovio je i četiri godine kasnije. U februaru 2020. godine izabran je za predsjedavajućeg ovog zakonodavnog tijela.
Od sredine 1997. do 2014. godine Mirza Čelik bio je direktor u očevom građevinskom preduzeću Telefongradnja iz Hadžića. U isto vrijeme razvijao je i vlastitu firmu TG GROUP Hadžići.
Čelik je u martu 2017. godine postao suvlasnik Internacionalnog univerziteta u Brčkom. U junu 2021. godine napustio je SDA te postao član Demokratske fronte.
- Izborna jedinica
- 7
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3845
Pitanje: Poštovani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini,Zašto u zakon o psihološkoj djelatnosti nisu uključeni pedagozi-psiholozi?Smatram da je zakon o psihološkoj djelatnosti potreban i koristan za naše društvo, ali šta ćemo postići ukoliko se usvoji zakon koji ne prepoznaje dio stručnjaka pedagoga-psihologa koji mogu kompetentno obavljati psihološku djelatnost? Zar kao društvo ne bismo dobili više ukoliko u zakonskom okviru prepoznamo stručnjake koji su se obrazovali u svojoj zemlji i koji u ovim izazovnim vremenima mogu stručno i savjesno pružati pomoć i podršku u unapređenju mentalnog zdravlja, što su pokazali i dosadašnjim višedecenijskim angažmanom u psihološkoj djelatnosti. Zar i danas u praksi nemamo slučajeve u kojima stručnjaci koji su u drugim djelatnostima i oblastima završili dvopredmetne studije koji su danas jednopredmetni kao npr. matematika-fizika, biologija-hemija bez problema mogu raditi u struci i obavljati različite djelatnosti?