-
-
Dennis Gratz
Broj pitanja: 13Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Dennis Gratz rođen je 15. 9. 1978. godine u Sarajevu. Klasičnu gimnaziju, Königin Luise, završio je u Kölnu, u Njemačkoj. Po povratku u Sarajevo upisuje Pravni fakultet, a poslijediplomski magistarski studij nastavlja na ACIPS-ovom Evropskom regionalnom magisteriju iz demokratije i ljudskih prava. Doktorski studij odvodi ga na Fakultet za društvene nauke na Univerzitetu u Hamburgu, gdje 2007. godine brani doktorsku tezu.
U periodu od 2009. do 2010. godine kao gostujući naučnik u okviru programa Fulbrightove stupendije boravio je na Columbia University u New Yorku, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Gostujući je docent na Institutu za istraživanje mira i sigurnosne studije (IFSH) Univerziteta u Hamburgu, u Njemačkoj. Od 2009. godine organizator je i predavač naučnog seminara „Genocid i genocidalni zločini u međunarodnom pravu i teoriji“ na Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu – ACIPS (ERMA program).
Od 2001. do 2006. godine radio je kao viši stručni saradnik/advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji „Gracić Ešref i Vahidin Kadić“ u Sarajevu, a od 2005. radi kao advokat u zajedničkoj advokatskoj kancelariji „Ešref Gracić i dr. Dennis Gratz“ u Sarajevu. Stalni je sudski tumač za engleski i njemački jezik u Kantonalnom sudu u Sarajevu.
U periodu od 1999. do 2000. bio je direktor projekta Fondacije „Daniel Whalen“ (Institute for Multi-Track Diplomacy) u okviru programa „The PeaceTrails Leadership Adventure Program“ u SAD-u i Bosni i Hercegovini. Bio je član Upravnog odbora i Političkog savjeta ACIPS-a od 2006. do 2010. godine.
Kao panelista, u aprilu 2010. godine učestvovao je na 15. konvenciji Asocijacije za studije nacionaliteta pri Harriman Institutu, Columbia University u New Yorku, naučnim radom „Elitocide in Bosnia and Herzegovina and its Impact on the Genocidal Policy of Ethnic Cleansing“. Od 2010. godine član je Udruženja „Obrazovanje gradi BiH“ iz Sarajeva, a od 2009. i član sarajevskog Centra za politike i upravljanje – CPU.
Suosnivač je i član Izvršnog odbora Naše stranke (NS) u periodu od 2008. do 2010, a u oktobru 2008. godine postaje i prvi kandidat NS-a za načelnika Općine Centar Sarajevo. Funkciju predsjednika NS-a obavljao je od 2011. do 2015. godine. Našu stranku napustio je nedugo nakon što mu je okončan mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Demokratskoj fronti (DF) pridružio se u martu 2022. godine.
Bavi se pisanjem, slikanjem i snimanjem kratkih igranih filmova, od kojih su neki prikazani i na Sarajevo Film Festivalu.
- Izborna jedinica
- 11
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 2712
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.