-
-
Marijana Hrvić - Šikuljak
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Marijana Hrvić-Šikuljak rođena je 1986. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne škole i Opće gimnazije u Lukavcu, odlazi u Tuzlu, gdje diplomirala na Filozofskom fakultetu na UNTZ – Odsjek žurnalistika. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu stekla je zvanje magistrice politologije iz oblasti evropskih integracija.
Novinarstvom se bavila od 2011. godine. Radila je u elektronskim medijima u Tuzli (TVT, RTV Slon) te na televiziji Al Jazeera Balkans u Sarajevu.
U kompaniji namjenske industrije „Pretis“ radila je u Upravi u odjelu Marketing i administracija.
Od 2021. godine zaposlena je kao savjetnica u Kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića.
Kao članica Demokratske fronte (DF) pohađala je Školu političkih studija Vijeća Evrope u BiH. Učestvovala je na nekoliko regionalnih i međunarodnih foruma. Dugogodišnja je članica Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona. Od 2021. godine obnaša funkciju sekretarke Kantonalnog odbora DF-a i članice Općinskog odbora DF-a Novo Sarajevo.
- Izborna jedinica
- 11
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 887
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?