-
-
Marijana Hrvić - Šikuljak
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Marijana Hrvić-Šikuljak rođena je 1986. godine u Tuzli. Nakon završene osnovne škole i Opće gimnazije u Lukavcu, odlazi u Tuzlu, gdje diplomirala na Filozofskom fakultetu na UNTZ – Odsjek žurnalistika. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu stekla je zvanje magistrice politologije iz oblasti evropskih integracija.
Novinarstvom se bavila od 2011. godine. Radila je u elektronskim medijima u Tuzli (TVT, RTV Slon) te na televiziji Al Jazeera Balkans u Sarajevu.
U kompaniji namjenske industrije „Pretis“ radila je u Upravi u odjelu Marketing i administracija.
Od 2021. godine zaposlena je kao savjetnica u Kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića.
Kao članica Demokratske fronte (DF) pohađala je Školu političkih studija Vijeća Evrope u BiH. Učestvovala je na nekoliko regionalnih i međunarodnih foruma. Dugogodišnja je članica Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona. Od 2021. godine obnaša funkciju sekretarke Kantonalnog odbora DF-a i članice Općinskog odbora DF-a Novo Sarajevo.
- Izborna jedinica
- 11
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 887
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.