Sanel Kajan rođen je u Mostaru 1976. godine. Sa 17 godina postao je prvi muški spiker ratnog i poslijeratnog Radija Mostar. Nakon toga, vremenom, prošavši faze od voditelja preko reportera do urednika, bio je glavni urednik Radija Mostar od 2000. do 2007. godine.
Istovremeno, obavljao je poslove urednika/voditelja dnevnika Televizije Mostar. Radio je kao urednik i voditelj informativnih emisija i na Radiju Federacije BiH, OBN-u i BHT1 u sarajevskom studiju. Bio je dopisnik i brojnih dnevnih i sedmičnih listova. Uz studij Bosanskog jezika i književnosti, završio je i treninge BBC-a, VOA-e i DW-a.
Također je prošao obuke produkcije TV vijesti i istraživačkog novinarstva Association of Canadian Community Colleges, Transparency international BiH te Voice of America – international brodcasting bureau. Boravio je i u Sjedinjenim Američkim Državama na najstarijem fakultetu novinarstva na svijetu – University of Missouri-Columbia USA. U junu 2022. godine postao je član Demokratske fronte.
Pitanje: “Auf Basis der Unterlagen können wir die Gleichwertigkeit des Abschlusses mit einem Bachelor of Science in Psychologie an einer deutschen Hochschule mit Schwerpunkten in Pädagogischer Psychologie und Klinischer Psychologie bestätigen”. Zar nije žalosno da nas nijemci priznaju i kako vidite u izvodu iz nostrifikacije poseban naglasak na razvijene kompetencije stavljaju na na KLINIČKU PSIHOLOGIJU koju zgaovornici zakona o psihološkoj djelatnosti bez pedagoga-psihologa najviše ističi kao prepreku da budu u istom prepoznati. Samo u BiH se naša pedagogija-psihologija ne uvažava. Nostrificirane diplome pedagoga-psihologa u zemljama Evropske unije su dostupne i širit će se društvenim mrežama, a vi onda objašnjavajte mladima koji odlaze zašto ih vlastita država osporava ukoliko usvojite zakonski okvir kojim neće biti prepoznati.
Odgovor:
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.