-
-
Alma Kratina
Broj pitanja: 12Broj odgovora: 0 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Alma Kratina rođena je 29. 12. 1966. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zenici, a nakon toga upisuje Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. U nastavku stručne edukacije završava postdiplomski studij na Veterinarskom fakultetu i stiče stručni stepen specijaliste. Bila je osnivačica i predsjednica UG „Dalija“ u Zenici. Radila je u obrazovanju kao profesorica stručnih predmeta veterinarske struke, ali i kao novinarka, izvjestiteljica s terena za lokalnu TV kuću te za dopisništvo RTV BiH iz Zenice. Dio poslovnog angažmana provela je i u realnom sektoru u okviru projekata pri Veterinarskoj stanici „Zevet“. Do angažmana u Demokratskoj fronti (DF) nije bila aktivna u političkom životu.
Predsjednica je Kantonalnog odbora DF-a u Zeničko-dobojskom kantonu. Učestvovala je u osnivanju stranke i pripremi Osnivačke skupštine, a nakon Prvog kongresa stranke izabrana je za članicu Glavnog odbora, a zatim i za članicu Predsjedništva stranke. Tokom mandata 2018 – 2022. bila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
- Izborna jedinica
- 5
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3262
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.