-
-
Mirza Batalović
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- NES
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Mirza Batalović rođen je u Sarajevu 1982. godine. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2007. godine. Magistrirao je 2011, a doktorat elektrotehničkih nauka stekao je 2016. godine na istom fakultetu.
Od 2007. godine zaposlen je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu kao asistent i tu funkciju obavljao je do 2011. godine, kada je dobio zvanje višeg asistenta. Na navedenoj poziciji ostao je do 2016. godine, kada je izabran u zvanje docenta na Odsjeku za elektroenergetiku. Na istom odsjeku 2022. godine izabran je u zvanje vanrednog profesora, gdje je trenutno zaposlen i obnaša dužnost prodekana za nastavu. Također, bio je angažiran na Mašinskom fakultetu u Sarajevu i Internacionalnom Burch univerzitetu.
Autor je 15 naučnih radova i fakultetskih skripti za predavanja na Odsjeku za elektroenergetiku. U okviru vanakademskog angažmana bio je konsultant u kompanijama Energoinvest d.d. Sarajevo i Deling d.o.o Tuzla. Tokom 2019. godine bio je predsjednik Skupštine KJP za gospodarenje državnim šumama „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo. Aktualni je predsjednik Općinskog odbora Narodnog evropskog saveza BiH (NES BiH) Stari Grad i predsjedavajući Općinskog vijeća Općine Stari Grad Sarajevo.
Dobitnik je plakete za izuzetan doprinos distribuciji OS Windows 7 i MS Office 2010. na bosanskoj ćirilici i latinici.
- Izborna jedinica
- 11
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 1951
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.