Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
Pitanje: Vase misljenje o ekonomskim reformama u fbih?Odakle prvo krenuti??
Odgovor:
Poštovani,
Hvala puno na ovom pitanju. Nedavno sam uputio pismo Vladi FBiH navodeći deset prioritetnih zakona - https://shorturl.at/fjrsM. Riječ je o ključnim zakonima koji se nalaze u ladicama po nekoliko godina. Vezano za ekonomske reforme u FBiH, sumirano potrebno je uraditi sljedeće:
1. Smanjiti fiskalno opterećenje na rad.
2. Reformisati javnu upravu i javna poduzeća.
3. Reformisati Komisiju za hartije od vrijednosti i Agenciju za FBiH (učiniti je funkcionalnom).
3. Reformisati ulogu Zavoda za zapošljavanje.
4. Omogućiti aktiviranje dodane radne snage (poput studenata npr. kao i uvoza radne snage).
5. Ukoniti nepotrebne barijere poslovanju.
6. Uspostaviti Registar parafiskalnih nameta koji će imati ulogu ukidanja suvišnih nameta ovog tipa.
7. Ubrzati vrijeme pribavljanja saglasnosti, dozvola za određene projekte.
8. Infrastrukturni projekti tipa brza cesta Tuzla-Sarajevo i slično.
9. Digitalna transformacija.
10. One-stop shop za registraciju biznisa.
itd.
Ovo su samo neki od rješenja. Moguće je uraditi dosta toga i u narednom periodu ću predstaviti nova zakonska rješenja i propise u tu svrhu.
Svako dobro.
Pitanje: Zasto ste postavili zakon za kaznjavanje alkoholne voznje sa visokm kaznama??
Odgovor:
Poštovani,
Prije svega hvala na ovom pitanju. U junu mjesecu kolega Safet Omerović i moja malenkost uputili smo u parlamentarnu proceduru Zakon o izmjeni krivičnog zakona FBIH. U okviru datih izmjena navodimo sljedeće:
"U Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16, 75/17 i 31/23) član 333., stav 1., riječ „tri“ mijenja se u „deset“."
Još jasnije:
Potrebno je uraditi izmjenu Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, br. 36/2003, 21/2004 - ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016, 75/2017 i 31/2023) u članu 333 koji trenutno glasi: „Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava upravlja prijevoznim sredstvom, iako je zbog toga očito nesposoban za sigurnu vožnju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.“ Predložena izmjena se odnosi na povećanje kazne, pa bi tako dio koji glasi, „kazniti će se kaznom zatvora do tri godine“ bio zamijenjen „kazniti će se kaznom zatvora do deset godina“. Tako bi izmijenjeni član glasio: „Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava upravlja prijevoznim sredstvom, iako je zbog toga očito nesposoban za sigurnu vožnju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora do deset godina.“
Kao obrazloženje navodimo sljedeće:
Nakon stravične saobraćajne nesreće u Sarajevu u okviru koje je Armin Berberović udario tri pješakinje ubivši mladu doktoricu Azru Spahić, vozeći bez položenog vozačkog ispita, sa 0.41 promila alkohola u krvi, mišljenja smo da je potrebno preventivno djelovati kroz izmjenu krivičnog zakona i to sa fokusom na kažnjavanje vožnje u alkoholiziranom stanju. Povećanje moguće kazne nije uvijek dobra mjera, ali mišljenja smo da je i bez ovog slučaja navedena propisana kazna bila preniska. Naravno, ova mjera neće dovesti do potpunog rješenja ovog problema, ali mislimo da je ovo dobar početak. Kao Parlament FBiH se trebamo kretati u dijelu svoje nadležnosti i mislim da je ovo najmanje što možemo trenutno učiniti.
Dakle, kao što se vidi iz priloženog, fokus je na nesavjesne vozače koji ugrožavaju život i imovinu drugih.
Nadam se da ste zaodovoljni ponuđenim odgovorom.
Svako dobro.
Pitanje: Jos pitanje sta je sa povecanja plate za 400KM u Federaciji? Jel ide to uskoro?
Odgovor:
Poštovani,
Zahvaljujem na pitanju. Zajedno sa kolegom Durićem, u januaru sam uputio dvije izmjene zakona: Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Cilj ovih izmjena je da se omogući poslodavcima da povećaju plate do 400 KM neto, uz 11% doprinosa za PIO. Na ovaj način bi se kroz jedan temporalni zakon omogućilo povećanje plate za značajan broj radnika u FBiH. Predložene izmjene su dostupne ovdje:
https://drive.google.com/file/d/1u2Jlcv_VjQYvzJ8r-2onYFfUvTzzeLUs/view
https://drive.google.com/file/d/1k8FtzBD4V7R6JiVOrD6zE-t0e4TAwW8r/view
Tokom proteklih mjeseci sam usmeno i pismeno urgirao da ove izmjene idu na dnevni red sjednice Predstavničkog doma, ali se to još nije desilo. Konačno, predložio sam to kao dopunu dnevnog reda sjednice 21.06. i vidjet ćemo kako se zastupnici glasati. Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku je također jednoglasno podržao ove izmjene.
Ukoliko bi se izmjene usvojile tokom godine, onda je realno da se u roku od 3 do 6 mjeseci izvrši implementacija navedenog.
Svako dobro i hvala još jednom.
Pitanje: Pratim Vas rad duze vrijeme i Faruka Hadzica. Interesuje me konkretno sta mozete uraditi da zaustavite odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine? Ostajemo bez populacije
Odgovor:
Poštovani,
Hvala puno na postavljenom pitanju i hvala što pratite rad sa kolegom Farukom Hadžićem. Pitanje odlaska mladih osoba iz Bosne i Hercegovine je veoma kompleksno i zbog toga je potrebno da se pri rješavanju navedenog uključe svi zainteresovani stejkholderi - od Parlamenta FBiH, državnih i kantonalnih nivoa, opština, preko akademske i poslovne zajednice pa sve do nevladinih organizacija i međunarodnog faktora. Parcijalna rješenja ne vode rezultatima i predstavljaju samo dnevno-političke populizme. Zbog toga ih treba izbjegavati.
Prije svega potrebno je priznati da će se odlazak (radno-sposobnog stanovništva, uključujući i mlade) vjerovatno nastaviti u narednim godinama, a kako se budemo približavali EU odnosno još preciznije kako se nastavi konvergencija naše ekonomije sa ekonomijama zemalja članica EU. Zbog toga je potrebno raditi u tri pravca:
(1) Usporavanje odlaska mladih;
(2) Dinamiziranje domaćeg tržišta rada;
(3) Uspostava odnosa sa predstavnicima (mlade) dijaspore.
Prvi pravac djelovanja podrazumijeva da smanjimo fiskalno opterećenje na rad, zatim da omogućimo besplatno zdravstveno osiguranje za sve, drugačije modeliramo politike zapošljavanja (ka aktivnim) i da smanjimo barijere za mlade osobe na tržištu rada. Drugi se pravac djelovanja odnosi na uređenje tržišta rada - npr. da aktiviramo studentsku populaciju kao radnu snagu, olakšamo uvoz radne snage koja treba da preuzme poslove koje ne žele naši radnici, te da minimiziramo značaj barijera na tržištu rada. Konačno, ako je već mlada osoba otišla vani, potrebno je raditi na tome da se kroz formalne centre uspostavi komunikacija i da se olakša investiranje (ili ponovni dolazak u BiH).
Šta konkretno radim kao parlamentarac po ovom pitanju?
Uputio sam u parlamentarnu proceduru Zakon o studentskom radu, zatim izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima kako bi radnici imali do 400 KM veću platu. Predložio sam da svi imaju besplatno zdravstveno osiguranje u FBiH - uključujući studente koji imaju više od 26. godina. Također, preko Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku kojim rukovodim radim na Zakonu o posredništvu u zapošljavanju, strategiji zapošljavanja itd.
Ima dosta posla, ali se ne smije odustajati jer je budućnosti Bosne i Hercegovine posrijedi.
Svako dobro i hvala još jednom.
Pitanje: Zasto se cekalo 2 mjeseca na sjednicu predstavnickog doma parlamenta?
Odgovor:
Poštovani,
Hvala puno na postavljenom pitanju. Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije zasjedao u mjesecu maju i tek je u junu zakazana sjednica (21.06.). Na ovaj način se narušila redovnost zasjedavanja, koja je izražena u stavu 2, člana 96. Poslovnika o radu:
"Sjednice Predstavničkog doma održavaju se u pravilu jednom mjesečno i to u posljednjoj sedmici mjeseca, a u skladu sa operativnim planom rada Predstavničkog doma. "
Koji je razlog navedenog? Vjerovatno činjenica da su se čekala 2 nedostajuća mandata u maju unutar aktuelne parlamentarne većine (dva člana PD su postali ministri), a nakon toga i 3 nedostajuća mandata tokom juna (dva člana PD su postali ministri u SBK vladi, jedan je postao ambasador). Mišljenja sam da je ovo neopravdano iz razloga što postoji na desetine tačaka dnevnog reda oko kojih postoji apsolutni konsenzus parlamentarne većine i opozicije u parlamentu. Ovo znači da se sjednice mogu održavati bez problema. Pored toga, moguće je održati i tematske sjednice - npr. poljoprivreda, aktuelne poplave u FBiH, pitanje privatizacije itd.
Tokom maja i juna parlamentarci su svejedno radili kroz djelovanje odbora. Tako je Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku kojim predsjedavam održao dvije sjednice (jednu redovnu i jednu tematsku). Svejedno, nije dobro da se sjednice parlamenta ne održavaju i uvijek ću biti na strani onih koji traže redovnost održavanja istih.
Svako dobro i hvala još jednom na pitanju.