Odgovor:

Poštovani,

Trenutno imamo u parlamentarnoj proceduri Prijedlogu zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" (hitni postupak). Ovaj prijedlog je ranije usaglašen od strane Vlade FBiH i sada je upućen preko Kluba SDA. Na prošloj sjednici sam tražio da se ovaj prijedlog uvrsti u dnevni red. Nedostajalo je samo par glasova za. Dakle, zakon je u parlamentarnoj proceduri, ali još uvijek nije bio na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (barem u aktuelnom mandatu). Zašto nam je bitan ovaj zakon? Prije svega da onemogućimo monopol ruskog plina odnosno mogućnost da entitet RS pravi određene ucjene. U politici, ekonomiji, životu, bitno je imati određene "poluge". Po pitanju plina mi nemamo polugu i alternativu, i zbog toga nam treba projekat Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. 

Nastavljamo dalje sa političkom borbom da dođe na dnevni red i da se napokon izglasa.

Svako dobro i hvala na pitanju.

Admir Čavalić

2 0 Datum odgovora: 17.09.2024

Odgovor:

Poštovani,

Hvala na javljanju i na praćenju ovog vrlo bitnog pitanja za funkcionisanje FBiH. Ured za reviziju FBiH treba da bude apsolutno neovisan od političkih stranaka. Cilj je zaštiti osnovne vrijednosti poput neovisnosti, objektivnosti, transparentnosti, povjerenja i slično. Nažalost, aktuelni konkurs za izbor generalnog revizora i zamjenika, pokazuju da političke stranke nastoje po stranačkoj i porodičnoj liniji postaviti rukovodstvo ovog ureda.

Proces još uvijek nije završen - trenutno su imena kandidata kod gospođe Lidije Bradare, predsjednice FBiH. Očekujemo da nam gospođa Bradara dostavi ta imena u parlamentarnu proceduru, a kako bi federalni parlament glasao o tome. Kada to bude na dnevnom redu svakako da ću aktuelizirati sve ovo o čemu govorim, te tražiti ponovno sprovođenje konkursa.

Shodno navedenom, potrebna je podrška i pritisak javnosti, a kako bi učinili ovaj proces maksimalno transparentnim i pravednim. Zaista ne vidim smisao u tome da se Ured za reviziju FBiH tretira kao "politički plijen". Čemu navedeno? Kako će predstavnik neke stranke ili pak neko ko je u rodbinskim vezama, nezavisno sprovoditi reviziju nekih institucija koje su opet (nažalost) povezane sa tom strankom ili pak još gore porodicom?

Znam da su nekada bitke koje vodim donkihotovske, ali jednostavno ne mogu šutjeti na nepravdu, naročito ne kao parlamentarac - građani su me birali da govorim u parlamentu, iskreno bez oraha u džepu.

Svako dobro i hvala još jednom na javljanju.

Admir Čavalić

1 0 Datum odgovora: 16.09.2024

Odgovor:

Poštovani,

Hvala za pitanje. Razumijem problematiku i kao gradski vijećnik u Tuzli sam upravo insistirao na navedenoj - prvo kroz usvajanje Statuta, a onda kroz pritiske i lobiranja. Nažalost, još uvijek - barem u gradu iz kojeg dolazim - nemamo ovo pitanje riješeno. Međutim, apsolutno se zalažem za decentralizaciju u vezi lokalnih, komunalnih i drugih specifičnih problema jednog mjesta i mjesne zajednice. Ovo su sasvim uobičajne stvari vani i proizilaze iz činjenice da upravo mještani najbolje razumiju probleme i znaju najbolji način da ih riješe. Samo im treba omogućiti slobodu da to rade. Posebno poštujem mjesne inicijative jer su ekonomične tj. najmanje se novca utroši na posredništvo i IMT princip - mještani znaju koliko treba sredstava i tu nema mjesta manipulacijama. Šta mogu uraditi u vezi Vašeg pitanja? Uputiti inicijativu da kroz izmjene Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH omogućimo veću nadležnost MZ. Uz to, postavit ću par pitanja da provjerim razmišljanja institucija i nadležnog ministarstva u vezi navedenog.

Svako dobro i hvala još jednom na pitanju.

2 0 Datum odgovora: 27.03.2024

Odgovor:

Poštovani,

Riječ je o kompleksnom pitanju i upravo zbog toga postoje parlamenti - poput federalnog, a kako bi dobili različite informacije, stavove, opravdane ili neopravdane sumnje da nešto nije uredu i slično. Još je dobro što je Nacrt i što imaju oba doma, pa onda tek ide Prijedlog. Vezano za Nacrt, ranije sam par puta naveo da ću podržati isti i da lično smatram da to pitanje treba urediti zarad dobrobiti psihološke prakse u FBiH. Također, imam kao ekonomista par primjedbi u vezi (1) regulisanja cijene i (2) zabrane oglašavanja. Međutim, u svakodnevnoj komunikaciji sam sa predstavnicima psihologa, ali i pedagoga-psihologa, sa ciljem otvorene diskusije, razmjene stavova i slično. Postoji još drugih pitanja koja se odnose na ovaj Nacrt, a koja treba riješiti. Vezano za pedagoge-psihologe, potrebno je na određeni način zaštiti sve one koji mogu biti ugroženi novom zakonskom regulativnom. Nadležno ministarstvo već radi na tome. Pošto se uvodi 300 ECTS bodova kao uslov u uvodnim članovima zakona, sasvim je jasno da će se ići ka razlici predmeta i jednom masteru. Tako da ne stoje određene projekcije koje ste naveli. Uz to, ovi studenti se više ne educiraju. Na kraju, razumijem bojazan pojedinih da misle da će se ponoviti scenario prije par godina. Do toga neće doći, međutim, treba biti apsolutno inkluzivan spram svakog građanina FBiH na način da ne bude obespravljen. Kantonalne obrazovne ustanove, naročito javne, su dio federalnog sistema obrazovanja i ne možemo zanemariti navedeno. Sve u svemu, zaključak je predložen upravo zarad navedenog. Amandmana nema jer se na Nacrt ne može amandmanski djelovati. Budite spremni na to da će se Nacrt 5-10% izmijeniti u narednom periodu. Ali eto prvo da ga napokon usvojimo - nadam se na zadovoljstvo svih.

Svako dobro i hvala za pitanje. Poštujem i cijenim angažman.

4 0 Datum odgovora: 11.03.2024

Odgovor:

Poštovani,

Hvala Vam na ovom pitanju koje je u ovom trenutku (januar 2024. godine) od izuzetnog značaja za Federaciju BiH. Dok ovo pišem u parlamentarnoj proceduri još uvijek nemamo Nacrt/Prijedlog Budžeta FBiH za 2024. godinu. To je problem jer je mjesec januar, a znamo da se Nacrt trebao shodno zakonskim rokovima dostaviti u novembru mjesecu 2023. godine. Vlada FBiH je dostavila Prijedlog odluke o privremenom finansiranju i očekujem da 24.01. u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta usvojimo tu odluku. Zakazao sam Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku dan ranije, 23.01., sa ciljem smanjivanja mogućnosti barijera za ulazak u privremeno finansiranje (koje nam je potrebno zbog 01. februara odnosno dešavanja nakon to dana). 

Zašto nema Budžeta FBiH? Prije svega, to ne blokira niko iz parlamenta - bilo da je riječ o većini, ili opoziciji - jer Budžeta još nema u parlamentu. Shodno neformalnim informacijama sa kojim raspolažem u narednoj sedmici možemo očekivati od Vlade FBiH Nacrt Budžeta. Dobro je što je Nacrt jer to omogućava da se poštuje budžetski principi transparentnosti tj. da što više zainteresovanih strana bude uključeno u javnu raspravu. Istina, čudno je što bi to bio Nacrt koji se dostavlja sredinom januara (umjesto početkom novembra prethodne godine) jer je pitanje kada će se usvojiti Prijedlog. Ako dobijemo Nacrt u januaru onda posljedično Prijedlog ide u martu - što je svakako zadnji rok. Cijenu ovoga plaćaju svi oni koji su iz federalnog budžeta dobili unaprijeđenje svojih budžetskih prava tokom 2023. godine.

Budžeta nema vjerovatno jer nema dogovora unutar vladajuće većine. To sam navodio par puta u medijima. Dosta je političkih subjekata i zastupnika koji imaju pregovaračku moć unutar većine - jer je ista na minimalnom broju ruku u parlamentu. Ovo znači da se svako bori za svoje "parče" budžeta. To je svakako loša praksa i kulminacija navedene je bila tokom Rebalansa za 2023. godinu kada su se zastupnici otimali za bazene shodno mjestu iz kojeg dolaze. Mišljenja sam da tu praksu treba napustiti i da entitet FBiH treba biti iznad navedenih trampi, a u službi građana, poreznih obveznika, privrednika itd.

Moram navesti da radna tijela pri parlamentu (koja se često vežu za blokade) nemaju veze (barem u ovom trenutku) sa činjenicom da Budžet nije usvojen - jer isti nije ni dostavljen.

Sve u svemu, nadam se da će se ova drama oko Budžeta brzo završiti. Posebno jer se trebamo posvetiti važnijim pitanjima.

Svako dobro.

0 0 Datum odgovora: 11.01.2024