Admir Čavalić

100%
Broj pitanja: 32
Broj odgovora: 32
Stranka
SBiH
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH). 

2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.

Izborna jedinica
3
Pozicija
Broj osvojenih glasova
3091

Pitanje: Hvala na vašoj proaktivnosti, samo vas molim da prilikom pokretanja pitanja ili određene inicijative prema izmjeni Zakona o policijskim službenicima pazite da ne ugrozite statuse policajaca koji trebaju steći prava u smislu da ne bude obligatorne prirode (recimo obaveza starosti od 60 godina kao uslov za sticanje prava već da bude odlazak na lični zahtjev osobe) kao i da ne ugrozite postojeće pravo od pet (5) najpovoljnjih godina staža kao prosjek pri odlasku u penziju.Ovo sve iz razloga što su ova prava strogo lična i neotuđiva i svaka vrsta izmjene bi bila tip diskriminacije.Hvala na suradnji još jednom

Pitanje postavljeno: 27.12.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Hvala na ovoj informaciji - navest ću je u obrazloženju. Slažem se da bi navedeno predstavljalo određenu diskriminaciju.

Svako dobro i hvala još jednom.


Datum odgovora: 07.01.2025

Pitanje: Gdine Čavaliću, postavljam pitanje vama kao aktivnom parlamentarcu i molim odgovor i aktivnost koja je neophodna a pitanje je da li je kasno za prijedlog iste i provedbu iste na vrijeme.Naime, do kraja 2025 godine će u fbih u penziju otići nekoliko hiljada policijskih , a sa obzirom da popunjavanje novim kadrovima odnosno policijskim službenicima traje predugo i presporo, zbog dugih procedura (6 mjeseci školovanja, pripravničnog rada i ograničenog kapaciteta na policijskoj školi na vracama ), već na početku 2026 godine ćemo imati veliki problem sigurnosti u cijeloj fbih dok u nekim kantonima bukvalno neće biti dovoljno policajaca za minimalno osiguranje reda i mira građanima, što će se odraziti velikim brojem kaznenih djela.Stoga vas pitam a i pokrećem inicijativu da li se u parlamentu fbih uopšte razmišlja o ovoj gorućoj temi a ako nije krajnji je rok da se promptno pokrene ovo pitanje i realizira.U Republici srpskoj je bila slična situacija i ona je već rješena vrlo spretno izmjenom i dopunom Zakona o policijskim službenicima na način da se povisila granica godina starosti kao uslov za penzionisanje poilicajaca i to na 55 godina starosti kao obligatoran uslov i time ostavio vremenski rok za popunu kadrovima u smislu da se očuva sigurnost zajednice i građana uopšte, dok u fbih je po meni potrebno granicu dići do 60 godina starosti a sa obzirom na stanje popunjenosti policijskim službenicima , i ograničenosti brzine obuke policajca gdje treba od raspisivanja konkursa do zaposlenja policajca i stupanja u radni odnos sa svim ovlaštenjima (1) jedna godinu dana.Molim vas za djelovanje u što i ne sumnjam jer pratim vaš proaktivan rad, hvala.

Pitanje postavljeno: 13.12.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Prije svega hvala za ovu informaciju i urgenciju. Odmah ću reagovati kroz pitanje i inicijativu, a ako ima potrebe i izmjenu Zakona. Apsolutno razumijem problematiku i upravu ste. Uopšteno nas očekuje problem nedostatka radne snage, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Razumijevajući da svakodnevno gubimo radnike, pitanje je kako će funkcionisati kritična infrastruktura (već sada svjedočimo posljedicama), ali i kritični sistemi poput policijskog koji su temelj ukupne društvene stabilnosti.

Hvala još jednom. Svako dobro.

Admir Čavalić


Datum odgovora: 23.12.2024

Pitanje: Poštovani,Kao što znate po novom prijedlogu Vlade FBiH o minimalnim primanjima radnika, plata bi se sastojala iz : neto plata+TO+prevoz+"radnik učinak.Trenutno,Zakon o porezu na dohodak i pravilnik dozvoljavaju da poslodavci mogu neoporezive naknade radnicima isplaćivati u gotovini.Na taj način poslodavci dio plate radniku isplaćuju u gotovini (koverta).Naglašeno je da je "radni učinak" neoporeziv, što znači da se može u gotovini isplatiti radniku,tj. na taj način proširuje se prostor za malverzacije u isplati plate-isplata plate u koverti.Stoga Vas molim da iskoristite vaše pravo zastupnika parlamenta i da uložite amanadman, tj. da se isplata svih neoporezivih primanja radnika :topli obrok,prevoz,regres, radni učinak..... radnika u FBIH isključivo mora vršiti na račun radnika.Na taj način bi smanjili prostor da poslodavci isplaćuju dio plate u gotovini, a i radnici bi bilo kreditno sposobniji, jer banke kada ocjenjuju kreditnu sposobnost gledaju samo što se uplati na račun radnika.Unaprijed zahvalan,

Pitanje postavljeno: 21.11.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Hvala na javljanju i razumijem navedenu problematiku. Istekao nam je poslovnički rok za amandmane, tako da ću naknadno tražiti očitovanje od Ministarstva finansija FBiH u vezi navedenog. Također, nemoguće je raditi datu intervenciju na predložene dopune od Vlade FBiH je se odnose samo na kategoriju "radni učinak".  Ključno pitanje je kreditna sposobnost koju je pravilno identificirali. "Primanje" za razliku od "plate" ne garantira kreditnu sposobnost radnika, kao niti budući PIO potencijal. Zbog toga čitava ova priča nije u vezi sa fiskalnim reformama, već kupovinom vremena tokom 2025. godine.

Svako dobro.


Datum odgovora: 02.12.2024

Pitanje: Sta je sa juznom interkonekcijom?Jel ide taj zakon na dnevni red?

Pitanje postavljeno: 06.09.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Trenutno imamo u parlamentarnoj proceduri Prijedlogu zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" (hitni postupak). Ovaj prijedlog je ranije usaglašen od strane Vlade FBiH i sada je upućen preko Kluba SDA. Na prošloj sjednici sam tražio da se ovaj prijedlog uvrsti u dnevni red. Nedostajalo je samo par glasova za. Dakle, zakon je u parlamentarnoj proceduri, ali još uvijek nije bio na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (barem u aktuelnom mandatu). Zašto nam je bitan ovaj zakon? Prije svega da onemogućimo monopol ruskog plina odnosno mogućnost da entitet RS pravi određene ucjene. U politici, ekonomiji, životu, bitno je imati određene "poluge". Po pitanju plina mi nemamo polugu i alternativu, i zbog toga nam treba projekat Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. 

Nastavljamo dalje sa političkom borbom da dođe na dnevni red i da se napokon izglasa.

Svako dobro i hvala na pitanju.

Admir Čavalić


Datum odgovora: 17.09.2024

Pitanje: Citao sam o reviziji i namjestanju.Jel zavrseno to?

Pitanje postavljeno: 06.09.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Hvala na javljanju i na praćenju ovog vrlo bitnog pitanja za funkcionisanje FBiH. Ured za reviziju FBiH treba da bude apsolutno neovisan od političkih stranaka. Cilj je zaštiti osnovne vrijednosti poput neovisnosti, objektivnosti, transparentnosti, povjerenja i slično. Nažalost, aktuelni konkurs za izbor generalnog revizora i zamjenika, pokazuju da političke stranke nastoje po stranačkoj i porodičnoj liniji postaviti rukovodstvo ovog ureda.

Proces još uvijek nije završen - trenutno su imena kandidata kod gospođe Lidije Bradare, predsjednice FBiH. Očekujemo da nam gospođa Bradara dostavi ta imena u parlamentarnu proceduru, a kako bi federalni parlament glasao o tome. Kada to bude na dnevnom redu svakako da ću aktuelizirati sve ovo o čemu govorim, te tražiti ponovno sprovođenje konkursa.

Shodno navedenom, potrebna je podrška i pritisak javnosti, a kako bi učinili ovaj proces maksimalno transparentnim i pravednim. Zaista ne vidim smisao u tome da se Ured za reviziju FBiH tretira kao "politički plijen". Čemu navedeno? Kako će predstavnik neke stranke ili pak neko ko je u rodbinskim vezama, nezavisno sprovoditi reviziju nekih institucija koje su opet (nažalost) povezane sa tom strankom ili pak još gore porodicom?

Znam da su nekada bitke koje vodim donkihotovske, ali jednostavno ne mogu šutjeti na nepravdu, naročito ne kao parlamentarac - građani su me birali da govorim u parlamentu, iskreno bez oraha u džepu.

Svako dobro i hvala još jednom na javljanju.

Admir Čavalić


Datum odgovora: 16.09.2024

Stranica 1 od 4