-
-
Admir Čavalić
Broj pitanja: 31Broj odgovora: 30 - Stranka
- SBiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3091
Pitanje: Poštovani,Kao što znate po novom prijedlogu Vlade FBiH o minimalnim primanjima radnika, plata bi se sastojala iz : neto plata+TO+prevoz+"radnik učinak.Trenutno,Zakon o porezu na dohodak i pravilnik dozvoljavaju da poslodavci mogu neoporezive naknade radnicima isplaćivati u gotovini.Na taj način poslodavci dio plate radniku isplaćuju u gotovini (koverta).Naglašeno je da je "radni učinak" neoporeziv, što znači da se može u gotovini isplatiti radniku,tj. na taj način proširuje se prostor za malverzacije u isplati plate-isplata plate u koverti.Stoga Vas molim da iskoristite vaše pravo zastupnika parlamenta i da uložite amanadman, tj. da se isplata svih neoporezivih primanja radnika :topli obrok,prevoz,regres, radni učinak..... radnika u FBIH isključivo mora vršiti na račun radnika.Na taj način bi smanjili prostor da poslodavci isplaćuju dio plate u gotovini, a i radnici bi bilo kreditno sposobniji, jer banke kada ocjenjuju kreditnu sposobnost gledaju samo što se uplati na račun radnika.Unaprijed zahvalan,
Odgovor:
Poštovani,
Hvala na javljanju i razumijem navedenu problematiku. Istekao nam je poslovnički rok za amandmane, tako da ću naknadno tražiti očitovanje od Ministarstva finansija FBiH u vezi navedenog. Također, nemoguće je raditi datu intervenciju na predložene dopune od Vlade FBiH je se odnose samo na kategoriju "radni učinak". Ključno pitanje je kreditna sposobnost koju je pravilno identificirali. "Primanje" za razliku od "plate" ne garantira kreditnu sposobnost radnika, kao niti budući PIO potencijal. Zbog toga čitava ova priča nije u vezi sa fiskalnim reformama, već kupovinom vremena tokom 2025. godine.
Svako dobro.
Datum odgovora: 02.12.2024
Pitanje: Sta je sa juznom interkonekcijom?Jel ide taj zakon na dnevni red?
Odgovor:
Poštovani,
Trenutno imamo u parlamentarnoj proceduri Prijedlogu zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" (hitni postupak). Ovaj prijedlog je ranije usaglašen od strane Vlade FBiH i sada je upućen preko Kluba SDA. Na prošloj sjednici sam tražio da se ovaj prijedlog uvrsti u dnevni red. Nedostajalo je samo par glasova za. Dakle, zakon je u parlamentarnoj proceduri, ali još uvijek nije bio na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (barem u aktuelnom mandatu). Zašto nam je bitan ovaj zakon? Prije svega da onemogućimo monopol ruskog plina odnosno mogućnost da entitet RS pravi određene ucjene. U politici, ekonomiji, životu, bitno je imati određene "poluge". Po pitanju plina mi nemamo polugu i alternativu, i zbog toga nam treba projekat Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
Nastavljamo dalje sa političkom borbom da dođe na dnevni red i da se napokon izglasa.
Svako dobro i hvala na pitanju.
Admir Čavalić
Datum odgovora: 17.09.2024
Pitanje: Citao sam o reviziji i namjestanju.Jel zavrseno to?
Odgovor:
Poštovani,
Hvala na javljanju i na praćenju ovog vrlo bitnog pitanja za funkcionisanje FBiH. Ured za reviziju FBiH treba da bude apsolutno neovisan od političkih stranaka. Cilj je zaštiti osnovne vrijednosti poput neovisnosti, objektivnosti, transparentnosti, povjerenja i slično. Nažalost, aktuelni konkurs za izbor generalnog revizora i zamjenika, pokazuju da političke stranke nastoje po stranačkoj i porodičnoj liniji postaviti rukovodstvo ovog ureda.
Proces još uvijek nije završen - trenutno su imena kandidata kod gospođe Lidije Bradare, predsjednice FBiH. Očekujemo da nam gospođa Bradara dostavi ta imena u parlamentarnu proceduru, a kako bi federalni parlament glasao o tome. Kada to bude na dnevnom redu svakako da ću aktuelizirati sve ovo o čemu govorim, te tražiti ponovno sprovođenje konkursa.
Shodno navedenom, potrebna je podrška i pritisak javnosti, a kako bi učinili ovaj proces maksimalno transparentnim i pravednim. Zaista ne vidim smisao u tome da se Ured za reviziju FBiH tretira kao "politički plijen". Čemu navedeno? Kako će predstavnik neke stranke ili pak neko ko je u rodbinskim vezama, nezavisno sprovoditi reviziju nekih institucija koje su opet (nažalost) povezane sa tom strankom ili pak još gore porodicom?
Znam da su nekada bitke koje vodim donkihotovske, ali jednostavno ne mogu šutjeti na nepravdu, naročito ne kao parlamentarac - građani su me birali da govorim u parlamentu, iskreno bez oraha u džepu.
Svako dobro i hvala još jednom na javljanju.
Admir Čavalić
Datum odgovora: 16.09.2024
Pitanje: Poštovani, kakvo je Vaše mišljenje o većoj „autonomiji“ i moći mjesnih zajednica da izvrše/završe neke stavke/probleme koje treba da odobre općinska vlast? Postoje neki problemi koje mjesna zajednica može sama da riješi, ali općina/grad nije dala nikakvo odobrenje. Mjesna zajednica(gdje sam nastanjen) uopšte nema kontrole i jedva da se sastaje vlast(pored sastanaka vezanih za izbore).
Odgovor:
Poštovani,
Hvala za pitanje. Razumijem problematiku i kao gradski vijećnik u Tuzli sam upravo insistirao na navedenoj - prvo kroz usvajanje Statuta, a onda kroz pritiske i lobiranja. Nažalost, još uvijek - barem u gradu iz kojeg dolazim - nemamo ovo pitanje riješeno. Međutim, apsolutno se zalažem za decentralizaciju u vezi lokalnih, komunalnih i drugih specifičnih problema jednog mjesta i mjesne zajednice. Ovo su sasvim uobičajne stvari vani i proizilaze iz činjenice da upravo mještani najbolje razumiju probleme i znaju najbolji način da ih riješe. Samo im treba omogućiti slobodu da to rade. Posebno poštujem mjesne inicijative jer su ekonomične tj. najmanje se novca utroši na posredništvo i IMT princip - mještani znaju koliko treba sredstava i tu nema mjesta manipulacijama. Šta mogu uraditi u vezi Vašeg pitanja? Uputiti inicijativu da kroz izmjene Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH omogućimo veću nadležnost MZ. Uz to, postavit ću par pitanja da provjerim razmišljanja institucija i nadležnog ministarstva u vezi navedenog.
Svako dobro i hvala još jednom na pitanju.
Datum odgovora: 27.03.2024
Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, tačnije Vaš stav u vezi sa ovim Nacrtom. Zaposlenicama sam Klinike za psihijatriju. Multidisciplinarni tim u centrima za mentalno zdravlje te psihijatrijskim odjelima/bolnicama/klinikama čine psihijatar + medicinska sestra-tehničar + psiholog (zdravstveni suradnik) + socijalni radnik (zdravstveni suradnik). Niti zakon o zdravstvenoj zaštiti, niti akreditacijski standardi sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, pa time ni sistematizacija ovih ustanova niti brojni drugi podzakonski akti koji reguliraju određene postupke u zdravstvenoj (psihijatrijskoj) praksi prepoznaju pedagoge-psihologe kao zdravstvene suradnike. Preko 80% pedagoga-psihologa radi/e u školama kao pedagozi, jer su tokom edukacije znatno više pedagoški usmjereni, pripadaju obrazovnom sistemu, imaju uređenu struku, propisan pripravnički staž i polažu stručni ispit. Da li Vam je poznato da tokom studija, studenti pedagogije-psihologije ne provode niti mali dio praktičnog dijela nastave u zdravstvenim, psihijatrijskim ustanovama, tokom studija i ne vide pacijenta, a sutra bi, kako Vi zagovarate, trebalo da dođu npr. raditi u Kliniku za psihijatriju ili centar za mentalno zdravlje i voditi psihološki intervju sa pacijentom (koji do tada nikada nije vodio) ili raditi psihometrijsku procjenu i izdavati nalaz, a bez dana prakse? Da li Vam je poznato da je znatan broj pedagoga-psihologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Tuzli u međuvremenu steklo zvanje dipl. psihologa, upravo stoga što kao pedagozi-psiholozi ne bi smjeli raditi u zdravstvenim ustanovama? U jednom dijelu FBiH, sličan problem postojao je dugi niz godina i sa razdvajanjem dviju medicinskih disciplina, ranija neuropsihijatrija, razdvojila se konačno na neurologiju i psihijatriju. Opstrukcije su vršili pojedini u SA koji su željeli zadržati monopol nad katedrom i klinikom. Pedagozi-psiholozi ne treba da uđu u okvir ovog Nacrta zakona, jer je njihova djelatnost zakonski regulirana. Generacije mladih studenata pedagogije-psihologije varali su oni koji su im govorili da mogu raditi kao psiholozi. Umjesto što su kivni na psihologe, bolje da traže odgovornost onih koji su ih lagali. Bespotrebno je ovo pitanje razvlačiti između politizacije i manjka kompetencija.
Odgovor:
Poštovani,
Riječ je o kompleksnom pitanju i upravo zbog toga postoje parlamenti - poput federalnog, a kako bi dobili različite informacije, stavove, opravdane ili neopravdane sumnje da nešto nije uredu i slično. Još je dobro što je Nacrt i što imaju oba doma, pa onda tek ide Prijedlog. Vezano za Nacrt, ranije sam par puta naveo da ću podržati isti i da lično smatram da to pitanje treba urediti zarad dobrobiti psihološke prakse u FBiH. Također, imam kao ekonomista par primjedbi u vezi (1) regulisanja cijene i (2) zabrane oglašavanja. Međutim, u svakodnevnoj komunikaciji sam sa predstavnicima psihologa, ali i pedagoga-psihologa, sa ciljem otvorene diskusije, razmjene stavova i slično. Postoji još drugih pitanja koja se odnose na ovaj Nacrt, a koja treba riješiti. Vezano za pedagoge-psihologe, potrebno je na određeni način zaštiti sve one koji mogu biti ugroženi novom zakonskom regulativnom. Nadležno ministarstvo već radi na tome. Pošto se uvodi 300 ECTS bodova kao uslov u uvodnim članovima zakona, sasvim je jasno da će se ići ka razlici predmeta i jednom masteru. Tako da ne stoje određene projekcije koje ste naveli. Uz to, ovi studenti se više ne educiraju. Na kraju, razumijem bojazan pojedinih da misle da će se ponoviti scenario prije par godina. Do toga neće doći, međutim, treba biti apsolutno inkluzivan spram svakog građanina FBiH na način da ne bude obespravljen. Kantonalne obrazovne ustanove, naročito javne, su dio federalnog sistema obrazovanja i ne možemo zanemariti navedeno. Sve u svemu, zaključak je predložen upravo zarad navedenog. Amandmana nema jer se na Nacrt ne može amandmanski djelovati. Budite spremni na to da će se Nacrt 5-10% izmijeniti u narednom periodu. Ali eto prvo da ga napokon usvojimo - nadam se na zadovoljstvo svih.
Svako dobro i hvala za pitanje. Poštujem i cijenim angažman.
Datum odgovora: 11.03.2024