Odgovor:

Činjenica je da su kaznene odredbe samog zakona u smislu visine kazni usaglasene sa Zakonom o prekrsajima, i da se kreću za pravna lica do 100 hiljada KM, a za fizička lica do 5000 KM.  Međutim kada su u pitanju posljedice ovog ili bilo kog drugog zakona, moram istaći kako ne postoji optimalni prag visine kazni koji će garantovati da prilikom primjene zakona neće biti pokušaja kršenja odredbi istog. Na žalost radi se o specificnoj oblasti koja zahtjeva izgradnju institucionalnog kapaciteta države s ciljem da potencijalne devijacije svede na najmanju mogucu mjeru. Pored kaznenih odredbi, jedan od kljucnih instrumenata za kvalitetno provođenje ovog zakona jeste inspekcijski nadzor (članovi zakona od 101.-103) od cije organizacije i pristupa se najviše ocekuje kada je u pitanju uspjesna primjena rjesenja samog zakona. Na kraju prateći segment svih ovako osjetljivih oblasti jeste i razvijanje svijesti kod ljudi o izuzetnoj vaznosti postivanja sistemski definisanih normi jer je to prije svega u interesu svih nas pojedinacno, a i zajednice u cjelini.

0 0 Datum odgovora: 22.02.2016

Odgovor:

Tesko je konkretno odgovoriti na ovo pitanje kada je u pitanju njegov uticaj na izvoz, s obzirom da se radi o izuzetno kompleksnom zakonu s aspekta izrade neophodnih podzakonskih akata i same implementacije zakona. Definitivno je jasno kako stvaranje jasnijeg pravnog okvira i u ovom slucaju ima pozitivan uticaj u smislu kreiranja povjerenja spram uredjenosti navedene oblasti u BiH sto ce zasigurno imati efekta na vise segmenata. Cinjenica je da zakon sadrzi rijesenja koja se odnose na pitanje stavljanja deterdzenata na trziste u skladu sa Uredbom 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeca od 31.03.2004, sto predstavlja znacajan iskorak. Medjutim jasno je kako zakon u svom nacrtu ne ukljucuje u potpunosti pravnu stecevinu EU kada je u pitanju ova oblast sto je i navedeno u samoj izjavi o uskladjenosti. Jos jednom napominjem kako se radi o zakonu za koji je izuzetno vazna javna rasprava i ukljucenost svih relevantnih faktora (akademska zajednica) u postupku njegovog donosenja.

1 0 Datum odgovora: 22.02.2016

Odgovor:

Naravno. Radi se o izuzetno vaznom zakonu, za koji se nadam da ce tokom javne rasprave biti adekvatno tretiran od strane strucne javnosti kako bi smo dobili najbolja rjesenja. Izuzetno je bitno da zakon po svim segmentima bude harmoniziran sa pravnom stecevinom EU.

1 0 Datum odgovora: 22.02.2016

Odgovor: Donošenje zakona po skraćenom postupku Članak 164. Kada je to programom rada Doma naroda predviđeno ili kada nije u pitanju složen i opsežan zakon, podnositelj prijedlo- ga zakona može umjesto nacrta podnijeti prijedlog zakona i pre- dložiti da se prijedlog zakona raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta zakona. Prijedlog zakona iz prethodnoga stavka dostavlja se iza- slanicima i nadležnim tijelima u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana određenog za održavanje sjednice Doma naroda na kojoj će se raspravljati prijedlog zakona. Ako donošenje zakona po skraćenom postupku nije predviđeno programom rada, Dom naroda odlučuje, kao o pre- thodnom pitanju, hoće li razmatrati prijedlog zakona po skraće- nom postupku. Ako Dom naroda ocijeni kako nije složen i obiman za- kon i prihvati prijedlog predlagatelja, prijelazi se na raspravu o prijedlogu zakona. Ako Dom naroda ne prihvati raspravu prijedloga zakona po skraćenom postupku s prijedlogom zakona će se postupiti kao s nacrtom i o tom nacrtu vrši se odmah rasprava na istoj sjednici Doma naroda. Zakon ce doci na red kad ga kolegij doma odluci staviti.
0 0 Datum odgovora: 20.11.2015

Odgovor: Ne smatram opravdanim sakrivanje niti jedne informacije kada je u pitanju ova oblast!
1 0 Datum odgovora: 23.10.2015