Odgovor:

Kako je reforma penzionog sistema svugdje u svijetu, jedno od prvorazrednih ekonomskih, socijalnih i političkih pitanja koja „pogađa“sve strukture zaposlenih, počevši od petnaeste godine, kada se zasniva radni odnos do šezdeset i pete godine starosne dobi, kada se odlazi u penziju,sve navedene društvene grupacije,a posebno mladi,su očekivali da će u razumnom vremenu nakon usvajanja Strategije, uslijediti kreiranje zakona i njihovo ućešće u konsultacijama o predloženim rješenjima.

Sve društvene grupacije su očekivale da će se u zakonskim rješenjima prepoznati provođenje mjera predviđenih za ostvarivanje Općih ciljeva i preporuka utvrđenih Strategijom i osnaživanje principa solidarnosti u prikupljanju doprinosa i principa preraspodjele u pravima, te osiguranje dugoročne finansijske stabilnosti Fonda PIO, kreiranje adekvatnosti penzija, redovnost usklađivanja i isplata penzija,te socijalna i materijalna sigurnost aktuelnih i budućih penzionera.

Očekivana je veća participacija budžeta u finansuranju politike penzijskog i invalidskog osiguranja, a posebno finansiranje tzv.“socijalnih“ penzija i penzija pod povoljnim uslovima,kao i iznalaženje drugih izvora finansiranja. Aktuelni penzioneri sa punim penzijskim stažom su posebno očekivali da će njihov doprinos biti adekvatno valoriziran i da će se prema njima ispraviti dugogodišnja nepravda koja im je nanesena parametrijskom reformom 1999. i 2000.godine.  Očekivano je da sva zakonska rješenja budu temeljena na realnim ekonoskim analizama i pouzdanim indikatorima i da će se penzijskom politikom osigurati dugoročna finansijska stabilnost Fonda PIO.

Nacrt zakona u osnovi polazi od strateških opredjeljenja reforme penzionog i invalidskog sistema sa intencijom osiguranja prava i dostojanstvo života po osnovu uplaćenih doprinosa. Međutim, njihova razrada nije utemeljena na ekonomskim analizama i pouzdanim indikatorima, što predstavlja ozbiljni nedostatak u smislu socijalne održivosti penzijskog sistema.

11 5 Datum odgovora: 13.04.2016