Melika Mahmutbegović rođena je u aprilu 1959. godine u Bugojnu.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1983. godine. Kao doktorica opće prakse radila je u Domu zdravlja u rodnom gradu. Zvanje specijalistice opće hirurgije stekla je 1992. nakon završene specijalizacije u klinici „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu. Karijeru nastavlja u Medicinskom centru u Bugojnu kao hirurg, a za vrijeme rata radila je u ratnoj bolnici. Za direktoricu Medicinskog centra izabrana je 1995. godine. U oblasti rukovođenja educirala se za poslove menadžerice u okviru Opće bolnice u Sarajevu, te 1999. godine završava Menadžment u zdravstvu. U organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva završava i obuku „Stručno usavršavanje menadžera domova zdravlja i bolnica“. Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2010, odnosno 2012. godine završava I i II stepen zdravstvenog menadžmenta – ekonomija u zdravstvu.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2010. godine odbranila je magistarski rad na temu „Značaj FNA u zlatnom standardu dijagnostike i terapije karcinoma dojke“ i stekla naučnoznanstveni stepen magistrice medicinskih nauka.
Tri godine kasnije počinje njena politička karijera, kada je na Općim izborima izabrana za zastupnicu u skupštini Srednjobosanskog kantona. Triput je birana za zastupnicu u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH – 2002, 2010. i 2018. godine. Uporedo s političkom karijerom Mahmutbegović je bila i direktorica Doma zdravlja Bugojno od 2004. do 2015. godine, kada je imenovana za potpredsjednicu Federacije BiH. Na toj poziciji ostala je i u tehničkom mandatu. Mahmutbegović je prva žena potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA).
Pitanje: “Auf Basis der Unterlagen können wir die Gleichwertigkeit des Abschlusses mit einem Bachelor of Science in Psychologie an einer deutschen Hochschule mit Schwerpunkten in Pädagogischer Psychologie und Klinischer Psychologie bestätigen”. Zar nije žalosno da nas nijemci priznaju i kako vidite u izvodu iz nostrifikacije poseban naglasak na razvijene kompetencije stavljaju na na KLINIČKU PSIHOLOGIJU koju zgaovornici zakona o psihološkoj djelatnosti bez pedagoga-psihologa najviše ističi kao prepreku da budu u istom prepoznati. Samo u BiH se naša pedagogija-psihologija ne uvažava. Nostrificirane diplome pedagoga-psihologa u zemljama Evropske unije su dostupne i širit će se društvenim mrežama, a vi onda objašnjavajte mladima koji odlaze zašto ih vlastita država osporava ukoliko usvojite zakonski okvir kojim neće biti prepoznati.