Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Edin Mušić rođen je 1962. godine u Donjoj Drežnici pored Mostara, gdje i danas živi. U rodnom je gradu 1987. godine završio Mašinski fakultet. Nakon diplomiranja tri godine provodi u Njemačkoj, a po povratku u BiH u augustu 1990. godine učlanjuje se u SDA. Trinaest godina kasnije postaje član Predsjedništva ove stranke a njen potpredsjednik 2015. godine.
Nakon pripravničkog staža u Vazduhoplovnoj industriji Soko, Fabrici kompresora u Mostaru i Željeznicama BiH, 1995. godine dobija posao profesora u srednjoj Elektrotehničkoj školi u Mostaru.
Profesorsku profesiju napušta kako bi 1997. godine postao načelnik Službe za privredne i društvene djelatnosti u Općini Mostar-Sjever, a tri godine kasnije postaje i načelnik ove općine.
Uoči isteka načelničkog mandata Mušić je 2002. godine izabran u Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali zastupničku funkciju nije obnašao. Međutim, već je naredne godine imenovan za ministra raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi Federacije BiH. Na ovoj funkciji ostaje dva mandata.
Mušić je na Općim izborima 2006. godine osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali je tada izabrao da produži ministarski mandat. Na Općim izborima 2014. godine izabran je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i imenovan za predsjedavajućeg Doma. Na Općim izborima 2018. izabran je za zastupnika u Predstavničkom domu državnog Parlamenta.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?