-
-
Edin Mušić
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Edin Mušić rođen je 1962. godine u Donjoj Drežnici pored Mostara, gdje i danas živi. U rodnom je gradu 1987. godine završio Mašinski fakultet. Nakon diplomiranja tri godine provodi u Njemačkoj, a po povratku u BiH u augustu 1990. godine učlanjuje se u SDA. Trinaest godina kasnije postaje član Predsjedništva ove stranke a njen potpredsjednik 2015. godine.
Nakon pripravničkog staža u Vazduhoplovnoj industriji Soko, Fabrici kompresora u Mostaru i Željeznicama BiH, 1995. godine dobija posao profesora u srednjoj Elektrotehničkoj školi u Mostaru.
Profesorsku profesiju napušta kako bi 1997. godine postao načelnik Službe za privredne i društvene djelatnosti u Općini Mostar-Sjever, a tri godine kasnije postaje i načelnik ove općine.
Uoči isteka načelničkog mandata Mušić je 2002. godine izabran u Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali zastupničku funkciju nije obnašao. Međutim, već je naredne godine imenovan za ministra raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi Federacije BiH. Na ovoj funkciji ostaje dva mandata.
Mušić je na Općim izborima 2006. godine osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali je tada izabrao da produži ministarski mandat. Na Općim izborima 2014. godine izabran je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i imenovan za predsjedavajućeg Doma. Na Općim izborima 2018. izabran je za zastupnika u Predstavničkom domu državnog Parlamenta.
- Izborna jedinica
- 9
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 7663
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.