Mirsad Zaimović, bivši direktor BH Telecoma i dugogodišnji parlamentarac, rođen je 1969. godine u Kaknju. Studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu upisuje krajem osamdesetih, ali je zbog služenja vojnog roka i rata diplomirao tek 1998. godine. Član je Stranke demokratske akcije (SDA) od njenog osnivanja.
Prvo radno iskustvo stekao je u ratu kao novinar spiker Radija Kakanj. Do 1998. godine upravljao je i preduzećima Kakanjski glas i Saraj d.o.o. Tri godine radio je kao nastavnik u Srednjoj tehničkoj školi „Kemal Kapetanović“ u Kaknju. Uporedo je od 1998. do 2000. godine bio i vijećnik Općinskog vijeća Kakanj. Prvi put je za parlamentarnog zastupnika izabran 2000. godine.
U naredne dvije decenije je u još četiri saziva bio biran za zastupnika Parlamenta Federacije BiH, ali je za sve to vrijeme samo oko šest godina imao status profesionalnog političara. Razlog je karijera u BH Telecomu. U tom se javnom preduzeću, tačnije u direkciji Zenica, zaposlio koncem 2004. godine. U Sarajevo je s porodicom preselio 2012. godine, a tri godine kasnije postao je vršilac dužnosti, odnosno generalni direktor BH Telecoma. Od jula 2019. godine ima profesionalni status u Parlamentu Federacije BiH, gdje je na mjestu predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?