-
-
Kenela Zuko
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Kenela Zuko rođena je u Sarajevu 1976. godine. Osnovnu školu i Treću gimnaziju završila je također u Sarajevu. Dodiplomski studij uspješno je okončala 1995. godine na Pedagoškoj akademiji i 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru 2009. godine, a doktorski studij završila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 2014. godine.
Radno iskustvo stekla je u nastavno-obrazovnom procesu kao nastavnica/predavačica na predmetima Ekonomika hemije i Kultura življenja od 1995. do 2008. godine te kao školska psihologinja od 2008. do 2014. godine. Članica je Stranke demokratske akcije (SDA) od 2004. godine. Političko iskustvo stiče kao vijećnica u Općinskom vijeću Vogošća u dva mandatna perioda (2008–2012. i 2012–2016. godina).
U mandatu 2018–2022. bila je zastupnica SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predsjednica Kluba parlamentarki u PDFBiH i predsjednica Asocijacije „Fatma“ SDA BiH. Zamjenica je predsjednika Odbora za povratak izbjeglih i raseljenih lica.
- Izborna jedinica
- 11
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3191
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.