-
-
Fadil Novalić
Broj pitanja: 9Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Fadil Novalić rođen je 1959. godine u Gradačcu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Mašinskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1983. godine.
Od 2015. godine član je Stranke demokratske akcije (SDA), a od ranije je predsjednik Odbora Savjeta za privrednu i finansijsku politiku ove stranke. Od 2019. godine član je Predsjedništva SDA.
Po završetku fakulteta Novalić se zapošljava u preduzeću TMD Gradačac Famos, gdje je ostao 17 godina, prošavši put od konstruktora do direktora. Narednih 13 godina – sve do 2013 – bio je na čelu kompanije TMD Automobilska industrija (Cimos TMD). Prije nego što je imenovan za premijera Federacije BiH u martu 2015. godine, Novalić je bio voditelj tržišta u svojoj firmi Supfina.
Bio je u nadzornim odborima firmi Wagner – Automotive i Namještaj d. d. Novalić te predsjednik Nogometnog kluba Zvijezda iz Gradačca i predsjednik Udruženja privrednika Gradačac. Ovih funkcija odrekao se po preuzimanju mandata premijera.
- Izborna jedinica
- 2
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 10825
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.