-
-
Josip Martić
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 0 - Stranka
- HDZ BiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Josip Martić rođen je 4. 4. 1962. godine u Bistrici, Općina Žepče. Osnovnu i srednju školu – gimnaziju – završio je u Žepču. Diplomirao je 1987. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te stekao zvanje diplomiranog inžinjera agronomije. U periodu od 1989. do 1991. godine radio je u APK Sarajevo, RO „Poljoprivrednik“ Derventa, a od 1991. do 1992. godine u ZZ „Derventa“ Derventa. Bio je predstojnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu pri Općinskom poglavarstvu Općine Žepče od 1994. do 1998. godine, a zatim viši stručni suradnik pri Službi za gospodarstvo Općine Žepče od 1998. do 2002. godine. Na Općinskim izborima 2002. godine izabran je u OV Žepče ispred HDZ-a BiH. Od 2002. do 2006. godine bio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), a od 2007. do 2011. godine ministar rada, socijalne politike i izbjeglica u Vladi ZDK. Zastupnički mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH prvi put je stekao 2011. godine te ga obnovio 2014. i 2018. godine. Do 31. 3. 2015. godine bio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-HNS BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Tada je imenovan za federalnog ministra prostornog uređenja, te je na toj poziciji ostao i u tehničkom mandatu. Stalni je sudski vještak iz oblasti poljoprivrede.
- Izborna jedinica
- 5
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 4816
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.