-
-
Senad Alić
Broj pitanja: 12Broj odgovora: 0 - Stranka
- PDA
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Senad Alić rođen je 10. 7. 1967. godine u Godušu kod Sapne. Od 1998. do 2006. godine ispred Stranke demokratske akcije (SDA) izabran je za općinskog vijećnika u Sapni, gdje je bio i predsjednik Kluba vijećnika SDA. Na općim izborima 2006, 2010. i 2014. godine biran je za poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona, gdje je od 2010. do 2014. bio predsjednik Kluba poslanika SDA. Godine 2014. imenovan je na funkciju predsjednika Skupštine Tuzlanskog kantona. Od 2011. godine predsjednik je Općinskog odbora SDA Sapna, a od 2000. godine član je Kantonalnog odbora i Kadrovske komisije Kantonalnog odbora SDA. Napustio je SDA te se priključio Pokretu demokratske akcije (PDA). U mandatu 2018–2022. bio je delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?