-
-
Aljoša Čampara
Broj pitanja: 11Broj odgovora: 0 - Stranka
- NIP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Aljoša Čampara rođen je 20.1.1975. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Čampara je radio kao stručni saradnik u Odjelu za kadrovska pitanja i Odjelu za protokol Parlamentarne skupštine BiH, sekretar Ustavno-pravne komisije Doma naroda PS BiH, sekretar Doma naroda PS BiH, sekretar Zajedničke službe PS BiH i dogradonačelnik Grada Sarajeva.
Polaznik je postdiplomskog studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bivši je član Upravnog odbora Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Član je asocijacije generalnih sekretara u Interparlamentarnoj uniji, član Zakonodavno-pravne komisije iz reda eksperata u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Bio je član Komisije Ministarstva pravde BiH za polaganje stručnih upravnih ispita, član stručne komisije Agencije za državnu službu institucija BiH za izradu ispitnih pitanja, te član drugih ad-hoc komisija. U Vladi FBiH djeluje je kao ministar unutrašnjih poslova od 2015. godine. Kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda PFBiH djelovao je i u mandatu 2018 -2022. Do 2020. godine bio je član Stranke demokratske akcije, kada postaje član Naroda i pravde.- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?