Silva Banović rođena je 10. 12. 1988. godine u Zavidovićima. U Ozimici je završila Osnovnu školu “Fra Grga Martić”. Opću gimnaziju pri Katoličkom školskom centru “Don Bosco” Žepče završila je 2007. godine. Iste godine upisala je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, usmjerenje Logopedija i surdoaudiologija. Diplomirala je 2011. godine te je nagrađena Zlatnom plaketom Univerziteta u Tuzli. Postdiplomski studij na Edukacijsko‐rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli upisala je 2012. godine te magistarski rad obranila 2014. godine. Godinu kasnije upisala je doktorski studij na istom fakultetu. U zvanje više asistentice izabrana je 2016. godine. Od akademske 2016/2017. godine članica je Odbora Fonda za stipendiranje i nagrađivanje studenata dodiplomskog studija i naučno i stručno usavršavanje zaposlenika. Autorica je i koautorica nekoliko naučnih i stručnih radova. Iskustvo u struci stekla je radeći kao logoped pri Dnevnom centru za djecu s posebnim potrebama u Maglaju gdje je također jedan period obavljala i dužnost v.d. direktorice. Kao stručna saradnica-logoped sarađivala je s predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području općine Žepče.
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.
Odgovor:
Uvaženi/a,
Elokventan, odgovoran, profesionalan i stručan kadar smatram pogonom svih sfera našeg društva.Također, cijenim kako takvi trebaju biti i donositelji odluka, na svim nivoima. Zakon o djelatnosti psihologa u FBiH uređuje područja koja do sada nisu bila točno specificirana, što je na terenu pravilo različite probleme, za koje vjerujem da ste ih i sami svjesni. Sigurno jest, da naše društvo sebi ne može dopustiti da nam rad stručnjaka koji trebaju brinuti o mentalnom zdravlju naše zajednice bude neuređen i manjkav.
Navedeni zakon uređuje pitanja poput odrađivanja pripravničkog staža, polaganja stručnog ispita, izdavanja licence za rad, ali i načina obavljanja djelatnosti, kao i nadzora nad istom. Zakoni su osnova i njihovo nepostojanje, kao i između ostalog i kršenje, dovodi društvo u nezavidan položaj i tome smo, nažalost, često svjedoci.
Ovo je korak prema naprijed - ispravljanje onog što i sami navodite, citiram "rad, trud i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija se ne cijeni" i iskreno vjerujem kako će nam budućnost donijeti baš suprotno - da se rad, trud i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija psiholga (ali i stručnjaka drugih profila) cijene, valoriziraju i ističu.
Srdačan pozdrav,
doc. dr.sci. Silva Banović