Silva Banović

70%
Broj pitanja: 10
Broj odgovora: 7
Stranka
NIP
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Dom naroda
Kratka biografija

Silva Banović rođena je 10. 12. 1988. godine u Zavidovićima. U Ozimici je završila Osnovnu školu “Fra Grga Martić”. Opću gimnaziju pri Katoličkom školskom centru “Don Bosco” Žepče završila je 2007. godine. Iste godine upisala je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, usmjerenje Logopedija i surdoaudiologija. Diplomirala je 2011. godine te je nagrađena Zlatnom plaketom Univerziteta u Tuzli. Postdiplomski studij na Edukacijsko‐rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli upisala je 2012. godine te magistarski rad obranila 2014. godine. Godinu kasnije upisala je doktorski studij na istom fakultetu. U zvanje više asistentice izabrana je 2016. godine. Od akademske 2016/2017. godine članica je Odbora Fonda za stipendiranje i nagrađivanje studenata dodiplomskog studija i naučno i stručno usavršavanje zaposlenika. Autorica je i koautorica nekoliko naučnih i stručnih radova. Iskustvo u struci stekla je radeći kao logoped pri Dnevnom centru za djecu s posebnim potrebama u Maglaju gdje je također jedan period obavljala i dužnost v.d. direktorice. Kao stručna saradnica-logoped sarađivala je s predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području općine Žepče.

Izborna jedinica
Pozicija

Pitanje: Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!

Pitanje postavljeno: 03.04.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Uvaženi/a,

ne bih povlačila nikakve paralele niti upoređivala jednopredmetne ili dvopredmetne studije, posebno ne na način da to bude odrednica koliko će neki student (diplomant) po završetku studija zaista znati. Postoje kompetencije koje se stiču tijekom studija i jasno su određene nastavnim planim i programom. Međutim, studij treba shvatiti kao poticaj za učenje i istraživanje, ali ne i kao krajnju granicu bilo kojeg pojedinca. Nitko za sigurnošću ne može tvrditi, a ponajmanje biti siguran u bilo kakvu "superiornu kompetentnost" bilo koga nad bilo kim, naravno ukoliko govorimo o veoma sličnom obrazovnom i iskustvenom putu. 

Stručnost, kompetentnost i ozbiljnost o kojima govorite ponajviše ovise o pojedincu, osobnom zalaganju i motiviranosti. Kao što učenje ne započinje upisivanjem fakulteta, isto tada i ne završava. Zagovarateljica sam cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Krajnja elokvencija u nekom polju je osobni rezultat koji dolazi kao zbroj mnogo čimbenika.

Hvala na interesu i prilici za diskusiju.

Srdačan pozdrav!

doc.dr.sci. Silva Banović


Datum odgovora: 09.04.2024