Goran Bulajić

56%
Broj pitanja: 9
Broj odgovora: 5
Stranka
DF
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Dom naroda
Kratka biografija

Goran Bulajić rođen je 24.1.1975. godine u Njemačkoj. Diplomirani je ekonomista te radno iskustvo prvenstveno stiče u nevladinom sektoru. Od 2005. do 2015. godine vlasnik je i direktor firme GOG d.o.o. Zenica. Te godine biva imenovan za ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Naredne godine vraća se na poziciju direktora GOG d.o.o., gdje radi i danas. 

Bio je predsjednik Glavnog odbora te član predsjedništva Demokratske fronte od 2015. do 2021. godine. Kao kantonalni povjerenik stranke za ZDK djeluje od 2021. godine. 

Izborna jedinica
Pozicija

Pitanje: Poštovani nadam se da će te odvojiti vrijeme da pročitate i odgovorite na ova dva pitanja koja su također dio "Mišljenja Paraolimpijskog komiteta BiH" na ovaj Nacrt Zakona u prethodnom mandatu.Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.

Pitanje postavljeno: 11.11.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovan-a/i,

apsolutno se slažem sa navedenim sugestijama.

Uvažavajući olimpijske/paraolimpijske discipline, kao i učešće na Olimpijskim/Paraolimpijskim igrama, smatram da ne smije biti diskrimacije među uspješnim sportistima po osnovu koeficijenta.

Posvećenost treninzima, posebnom načinu ishrane i životnih aktivnosti, pripreme i odricanja, te rezultati, moraju biti adekvatno nagrađeni kada je vrhunski sport u pitanju. Nebitno da li je riječ o olimpijskim ili paraolimpijskim disciplinama.

U svakom slučaju, riječ je Nacrtu zakona, tako da će primjedbe biti uvažene.

Što se tiče primjedbe vezane za kategorizaciju, istu takođe treba uvažiti. Radni vijek sportiste u kojem može dati svoj maksimum je kraći od dobne granice koju je definisao Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju. 

Kao što ste i sami napomenuli, neophodan nam je ovaj Zakon.

Trebamo poštovati i cijeniti uspjehe sportista koji su nosili našu zastavu i grb na dresu te ostvarili vrhunske rezultate.

Sport je jedan od ljepših načina promocije Bosne i Hercegovine, te se trebamo potruditi da ovaj Zakon "oblikujemo" najkvalitetnije što možemo.

Na taj način ćemo i dodatno motivisati dolazeće generacije sportista i pokazati brigu o zaslužnim sportistima kada više ne budu u mogućnosti da se aktivno bave vrhunskim sportom.

 

S poštovanjem,

Bulajić Goran


Datum odgovora: 14.11.2024

Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?

Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Postovan-a/i,

siguran sam da se ne radi o animozitetu naspram bilo koje struke ili studija. Forma Nacrta i jeste tu da pokusamo koncipirati kvalitetan zakon koji ce predstavljati dugorocno rjesenje za djelatnost psihologa. Kao sto kazete, zemlje EU priznaju diplome, tako da smatram da ce predlagac uzeti u obzir i tu cinjenicu.

Nazalost, situacija na trzistu rada u BiH je zabrinjavajuca, tako da nam nije potrebna situacija da svojim nekvalitetnim zakonima "otjeramo" bilo kojeg kvalitetnog strucnjaka van Bosne i Hercegovine.

S postovanjem,

Bulajic Goran


Datum odgovora: 16.05.2024

Sva pitanja po zakonima