Almir Babajić

100%
Broj pitanja: 13
Broj odgovora: 13
Stranka
SDP
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Dom naroda
Kratka biografija

Almir Babajić rođen je 8.8.1983. godine u Zenici. Zvanje bachelora politologije (međunarodni odnosi i diplomatija) stekao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radno iskustvo stekao je u JU Kantonalnoj bolnici Zenica te kao vijećnik i predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Zenice. Član ej Predsjedništva SDP BiH Zenica. 

Izborna jedinica
Pozicija

Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.

Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani,

s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.

-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.

-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.

Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.

U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.

Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.


Datum odgovora: 06.03.2024