-
-
Arman Zalihić
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Arman Zalihić rođen je 13. 4. 1991. godine u Mostaru. Osnovnu školu “Ivo Lola Ribar” i Srednju školu Mate Blažine završio je u Labinu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru diplomirao je novinarstvo 2013. godine, a magistrirao 2016. godine. Godinu je obavljao dužnost direktora Fudbalskog kluba Velež, a posljednje tri godine zaposlen je u vlastitoj agenciji za oglašavanje i odnose s javnošću u Istri, Republika Hrvatska. Član je Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) od 2011. godine, a od 2012. godine član je Gradskog odbora Mostar. Za potpredsjednika Foruma mladih SDP-a BiH izabran je 2015. godine. Od 2019. godine obnaša dužnost predsjednika Gradskog odbora SDP-a Mostar, a od 2020. godine član je Glavnog odbora partije. Na Lokalnim izborima u Mostaru 2020. godine izabran je u Gradsko vijeće Grada Mostara, a na Općim izborima 2022. godine za zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona i delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.