-
-
Goran Opsenica
Broj pitanja: 9Broj odgovora: 0 - Stranka
- HDZ BiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Rođen u Mostaru 1956. godine, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet završio 1980. godine u Sarajevu. Specijalizaciju iz radiologije završio 1988. godine u Zagrebu. Zvanje magistra znanosti iz područja medicine stekao 1990. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Usmjerenu specijalizaciju iz angiologije završio 1991. godine u Zagrebu. Zvanje doktora medicinskih znanosti stekao 2008. godine na Medicinskom fakultetu u Foči. Kao liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radio je u Domu zdravlja Čitluk u razdoblju od 1981. do 1985. godine, kada započinje specijalizaciju u bolnici u Mostaru, u kojoj prolazi sve faze od voditelja odsjeka do predstojnika Kliničkog zavoda za radiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, dužnosti koju obnaša do imenovanja. U razdoblju od 2000. do 2001. je pomoćnik, a od 2001. do 2004. vanjski suradnik u sektoru zdravstva Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko – neretvanske županije. Od 2000. do 2004. član je Upravnog vijeća Doma zdravlja Mostar, a od 2003. do 2008. član je Upravnog vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko – neretvanske županije. Od 2006. do 2008. godine član je drugostupanjskog, a od 2012. do imenovanja predsjednik je prvostupanjskog liječničkog povjerenstva Zavoda zdravstvenog osiguranja za upućivanje na liječenje izvan Hercegovačko – neretvanske županije. Dragovoljac je Domovinskog rata, oženjen, otac dvoje djece.
- Izborna jedinica
- 9
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 1295
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.