-
-
Azra Okić
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Rođena je 31.03.1964. godine u Tuzli.
Magistrica ekonomskih i doktorica tehničkih nauka. Radeći na Rudarskom institutu Tuzla učestvovala u izradi značajnih projekata međunarodne saradnje. Radila na aktivnostima rješavanja pitanja ekonomskih opravdanosti i tržišne orijentacije, kao i proizvodnih, sigurnosnih aspekata evaluacije i ekstrakcije rudarskog bogatstva.
Težište ovih projekata je bilo u rudnicima Slovenije, Srbije i Kosova. Nosilac izrade investicionih programa pokretanja ekstrakcije za Rudnik magnezita u Kladnju, kompleksno-mehanizovanih širokih čela u RMU „Kakanj“, RMU „Breza“ i Rudnicima „Kreka“.
Aktivna učesnica u izradi studija u periodu 2007-2009. energetskog sektora Bosne i Hercegovine – Modul 8 – Rudnici uglja i Modul 1 – Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina ugljem – Knjiga A – Energetske rezerve i povijesne energetske bilanse.
Učesnica projekata koje je finansirala Svjetska banka, a odnose se na ekologiju grada Tuzle i Tuzlanskog kantona, kao značajnog ekološkog projekta u dijelu evaluacije i vođenja ekonomskog toka sanacije gorenja podzemnog uglja u gradu Mostaru finansiranog od Njemačke vlade.
Zastupnica SDP BiH u Skupštini Tuzlanskog kantona u prošlom mandatu.
Aktuelna predsjednica Foruma žena SDP BiH, te članica Glavnog odbora.
Od stranih jezika govori engleski jezik. Udata i majka jednog djeteta.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 2655
Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.