Rođena je 1.2.1976. godine u Sarajevu.
Osnovnu školu i Treću gimnaziju završila je u Sarajevu. Dodiplomski studij uspješno je okončala 1995.godine na Pedagoškoj akademiji i 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirala je na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru 2009. godine, a doktorski studij završila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci 2014. godine.
Bogato radno iskustvo stekla je u nastavno-obrazovnom procesu kao nastavnica/predavač na predmetima Ekonomika hemije i Kultura življenja u periodu 1995. – 2008. godine, te kao školska psihologinja u periodu 2008.–2014. godine.
Političko iskustvo stiče kao vijećnica u Općinskom vijeću Vogošća u dva mandatna perioda (2008.- 2012. i 2012.-2016. godina).
Trenutno je zastupnica SDA stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predsjednica Kluba parlamentarki u PDFBiH i predsjednica Asocijacije „FATMA“ SDA BiH.
Udata je i majka četvero djece.
Pitanje: Kako je moguće da nam nedostaje vrtića, a previše je djece, jedna odgajateljica radi sa trideset predškolaraca u grupi što je van pameti, a zavod za zapošljavanje je pun nezaposlenih odgajateljica?
Odgovor:
Poštovani, zahvaljujem se na postavljenom pitanju, te se nadam da ću bar djelimično Vam odgovoriti.
Koliko sam se uspijela informisati, vrtići nemaju 30-tero djece u grupamama, kao da su i dva odgajatelja u jednoj grupi i rade u dvije smijene. Grupe su raspoređene po uzrastu od jasličke grupe do predškolskog uzrasta, te sve je to predočeno u Pedagoškim standardima za predškolski odgoj i obrazovanje , te sve možete vidjeti na web stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Također, nedostatak vrtića je uslovljen mnogim okolnostima od nedostatka prostora a naravno i novca, te nije samo neophodan adekvatan kadar koji bi se zaposlio.
Potpuno se slažem da je neophodno u zavisnosti sa potrebama koji dolaze sa kantona a u vezi s osnivanjem više vrtića ozbiljno razmotriti materijalno tehničke okolnost, i kako bi poboljšali uslove za adekvano obrazovanje i odgoj naših mališana.
Pitanje: Zašto proces usvajanja djece traje više od tri godine, zbog čega je potrebna tolika administracija ako je socijalna radnica procijenila porodicu podobnom?
Odgovor:
Poštovani, zahvaljujem se na postavljenom pitanju. Okolnosti su mi dozvolile da Vam mogu sada odgovoriti na postavljeno pitanje.
Kada bračni par preda zahtjev u nadležni centar za socijalni rad, uradi se stručna obrada, tj. psihološka, pedagoška i socijalna, te utvrdi stambeno i materijalno stanje bračnog para.
Nakon provedene obrade od strane stručnog tima Službe(socijalni radnik, pedagog, psiholog i pravnik), te prikupljne dokumentacije (rodni list, dokaz o vlasništvu nekretnine, ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o nekažnjavanju, platne liste ukoliko su usvojitelji zaposleni, dokaz da nisu usvojitelji osuđivani, te da im nije oduzeta poslovna sposobnost), donosi se odluka da li je bračni par podoban,te daje procijena o stavljanju na spisak potencijalnih usvojitelja.
Treba se imati na umu da sva djeca koja su u Domu za nezbrinutu djecu nisu za usvajanje. Ima dosta djece za koju roditelji nisu dali pismenu saglasnost za usvajanje. Ostavili su ih u domu zbog stambenih, materijalnih ili nekih drugih razloga, ali posjećuju djecu.
Ima djece koja nemaju riješenu pravnu dokumentaciju kako bi mogla biti usvojena.
Također, postoje i djeca koja su sa određenim poteškoćama u razvoju koju rijetko ko želi usvojiti.
Najveći je problem što svi traže malu djecu do jedne godine, a takvih je vrlo malo.
Nadam se da sam Vam navođenjem određenih činjenica pojasnila da nije toliko uzrok u administraciji koliko o postojećim okolnostima u sistemu usvajanja djece.
Lp
Pitanje: Prigovor na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranjugrupe Oficira Oružanih snaga BiHPrigovor na odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH po sljedećem:1. U prijedlogu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH nisu naznačeni prelazni koeficijenti (koji su bili u Nacrtu) kojim će se regulisati približavanje penzija ostvarenih po starom odnosno novom zakonu. Obrazloženje: Npr. Osiguranik 1 koje je ostvarilo penziju po starom zakonu imat će daleko veću penziju od Osiguranik 2 koji je ostvario penziju po novom zakonu, mada su penziju ostvarila sa istog radnog mjesta i sa istim poslovima i zadacima. Ako se radi o povoljnijem ili prijevremenom penzionisanju (vojnici, policija,...) uzmimo ubzir da će Osiguranik 2 imati i više staža od Osiguranika 1.Uzimajući u obzir gore navedeno dajemo sljedeći:Prijedlog:Predlažemo da se diskriminirijaće odredbe isprave u prijedlogu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, na sljedeći način:1. Da se posebnim zakonom urede prava iz penzijskog osiguranja profesionalnih vojnih lica i ovlaštenih službenih osoba (ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, ovlaštene službene osobe pravosuđa), čime bi se penzije ovih kategorija uvećale za određeni procenat, kako je to uređeno u zemljama okruženja i EU. ili2. Da se u prijedlog Zakona PIO uvrste prelazni koeficijenti radi približavanja penzija ostvarenih po starom odnosno novom Zakonu PIO.Obrazloženje:Za prijedlog 1.: Posebnim Zakonom bi se uredila oblast penzijsko invalidskog osiguranja za ove kategorije, jer smatramo da se postojeći Zakoni (Zakon o službi OS BiH, Zakon o policijskim službenicima FBiH i ostali zakoni vezani za ove kategorije) trebaju uskladiti sa Zakonom o PIO. Posebnim Zakonom bi se policajcima i profesionalnim vojnim licima uvećale penzije zbog teških radnih uslova, jer istima nije slučajno dat benificirani radni staž.Većina zemalja NATO-a posebnu skrb vodi o profesionalnim vojnim licima, te o njihovim penzijama jer se oni tokom radnog vijeka odriču određenih građanskih prava i rade posao koji je doista opasan. Zato mnoge od tih zemalja bivšim vojnicima nude povoljnije uvjete penzionisanja, dok im penzije ne isplaćuju iz državnog penzijskog fonda, već iz posebnoga vojnog. Kako je pripadnicima vojske zabranjeno sindikalno organizovanje, njihove stavove nema tko artikulirati.Za prijedlog 2.:Ako ne postoji mogućnost donošenja Posebnog Zakona za ove kategorije potrebno je uskladiti postojeće Zakone sa novim Zakonom o PIO, te uvrstiti prelazne koeficijente radi približavanja penzija ostvarenih po starom odnosno novom Zakonu PIO, kako bi se donekle ispravile nepravilnosti i nepravda posebno lica koja su provela u ratu više od tri godine i koja danas imaju preko 30 godina penzijskog staža, a istima je najduže ostalo do penzionisanja 5 godina.Prijedlog za prelazne koeficijente:Vrijednost ostvarene penzije po rješenju množi se sa prelaznim koeficijentima, a prema sljedećoj tabeli: Godina Faktor Uvećanja/koeficijent 2017 1,702018 1,652019 1,55 2020 1,50 2021 1,45 2022 1,40 2023 1,352024 1,302025 1,252026 1,20Prilikom razmatranja ovog prijedloga molili bi Vas da uvažite činjenicu da smo i mi boračka populacija, koja je svoj doprinos dala u proteklom ratu, a iznijela je i iznijet će najveći teret tranzicije Oružanih snaga BiH i ostalih reformskih procesa u BiH.Srdačan pozdrav,
Odgovor:
Bilo kakvi prelazni koeficijenti bi značili zadržavanje i dalje nepravednog sistema koeficijenata. Upravo iz razloga nepravednosti postojećeg sistema se prelazi na pravedniji bodovni sistem. Logično da će sve one kategorije koje su bile nepravedno privilegirane po postojećem zastarjelom i prevaziđenom Zakonu imati vjerovatno pravednije iznose penzija po novom Njemačkom bodovnom i pravilnom sistemu, koji se uvodi u novom Zakonu.
Beneficirani radni staž je sam po sebi privilegija za koju ne vidim razlog da bi trebalo još multiplicirati sa nekakvim povoljnijim načinom izračuna penzije.
Pitanje: Da li smatrate da će osnivanje jedinstvenog ZZO izjednačiti prava osiguranika i poboljšati zdravstvenu zaštitu na cijelom području FBiH?