Hadžiahmetović Azra (SBiH) je rođena 1956. godine. U Beogradu je magistrirala na Ekonomskom fakultetu, a u Sarajevu doktorirala 1995. godine. Još od 1989. godine radi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, prvo kao asistentica, viša asistentica i docentica, potom kao vanredna, a danas kao redovna profesorica. Proteklih godina bila je predsjednica Savjeta eksperata u Vanjsko-trgovinskoj komori BiH, alternativna guvernerka u Međunarodnom monetarnom fondu, guvernerka BiH u Svjetskoj banci, te redovna izvjestiteljica za ekonomska pitanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Pitanje: Podržavate li svrstavanje plaća radnika u viši isplatni red? Smatrate li da je ovo dovoljna zaštita radnika obzirom na to da je i dalje propisano ograničenje potraživanja plata do visine zakonom utvrđene najniže plaće u bruto iznosima? Smatrate li da je ovakvo rješenje u skladu sa Odlukom Ustavnog suda Federacije BiH, broj U-27/15 od 23.03.2016. godine?
Pitanje: Da li smatrate da je opravdano povećanje troškova za bruto plaće i naknade u odnosu na 2017. godinu?
Pitanje: Zasto zakon o kontroli pusenja ne predvidja mogucnost da ugostiteljski objekti imaju odvojene prostore za pusace, ili recimo zatvorene baste u kojima bi bilo moguce pusenje?
Odgovor:
Postovani/a,
Vase pitanje je, po prirodi, vise namjenjeno predlagacu zakona. Ali, pokusacu da odgovorim.
Pretpostavljam da je namjera predlagaca bila da prva verzija zakona bude sto rigoroznija u smislu ogranicenja mogucnosti pusenja. Slicnim putem isle su i druge zemlje a koje su naknadno uvodile mogucnosti odvajanja zasebnih prostora za pusace.
Ukoliko se predlagac rukovodio namjerom da utice na drasticno smanjenje pusenja strozijim odredbama zakona na pocetku, mogu razumjeti namjeru i ovaj prijedlog. No, i pored toga, ne mogu opravdati odsustvo razumjevanja za potrebu drugacijih rjesenja u BiH u odnosu na druge zemlje i postepenost u postizanju cilja, sto u konacnici moze dovesti do manipulacija u primjeni i/ili neprimjenjivanje odredbi predlozenog zakona.
Pitanje: Da li smatrate da treba izvršiti konverziju kredita iz švicarskih franaka u konvertibilne marke?
Pitanje: Prigovor na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranjugrupe Oficira Oružanih snaga BiHPrigovor na odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH po sljedećem:1. U prijedlogu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH nisu naznačeni prelazni koeficijenti (koji su bili u Nacrtu) kojim će se regulisati približavanje penzija ostvarenih po starom odnosno novom zakonu. Obrazloženje: Npr. Osiguranik 1 koje je ostvarilo penziju po starom zakonu imat će daleko veću penziju od Osiguranik 2 koji je ostvario penziju po novom zakonu, mada su penziju ostvarila sa istog radnog mjesta i sa istim poslovima i zadacima. Ako se radi o povoljnijem ili prijevremenom penzionisanju (vojnici, policija,...) uzmimo ubzir da će Osiguranik 2 imati i više staža od Osiguranika 1.Uzimajući u obzir gore navedeno dajemo sljedeći:Prijedlog:Predlažemo da se diskriminirijaće odredbe isprave u prijedlogu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, na sljedeći način:1. Da se posebnim zakonom urede prava iz penzijskog osiguranja profesionalnih vojnih lica i ovlaštenih službenih osoba (ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, ovlaštene službene osobe pravosuđa), čime bi se penzije ovih kategorija uvećale za određeni procenat, kako je to uređeno u zemljama okruženja i EU. ili2. Da se u prijedlog Zakona PIO uvrste prelazni koeficijenti radi približavanja penzija ostvarenih po starom odnosno novom Zakonu PIO.Obrazloženje:Za prijedlog 1.: Posebnim Zakonom bi se uredila oblast penzijsko invalidskog osiguranja za ove kategorije, jer smatramo da se postojeći Zakoni (Zakon o službi OS BiH, Zakon o policijskim službenicima FBiH i ostali zakoni vezani za ove kategorije) trebaju uskladiti sa Zakonom o PIO. Posebnim Zakonom bi se policajcima i profesionalnim vojnim licima uvećale penzije zbog teških radnih uslova, jer istima nije slučajno dat benificirani radni staž.Većina zemalja NATO-a posebnu skrb vodi o profesionalnim vojnim licima, te o njihovim penzijama jer se oni tokom radnog vijeka odriču određenih građanskih prava i rade posao koji je doista opasan. Zato mnoge od tih zemalja bivšim vojnicima nude povoljnije uvjete penzionisanja, dok im penzije ne isplaćuju iz državnog penzijskog fonda, već iz posebnoga vojnog. Kako je pripadnicima vojske zabranjeno sindikalno organizovanje, njihove stavove nema tko artikulirati.Za prijedlog 2.:Ako ne postoji mogućnost donošenja Posebnog Zakona za ove kategorije potrebno je uskladiti postojeće Zakone sa novim Zakonom o PIO, te uvrstiti prelazne koeficijente radi približavanja penzija ostvarenih po starom odnosno novom Zakonu PIO, kako bi se donekle ispravile nepravilnosti i nepravda posebno lica koja su provela u ratu više od tri godine i koja danas imaju preko 30 godina penzijskog staža, a istima je najduže ostalo do penzionisanja 5 godina.Prijedlog za prelazne koeficijente:Vrijednost ostvarene penzije po rješenju množi se sa prelaznim koeficijentima, a prema sljedećoj tabeli: Godina Faktor Uvećanja/koeficijent 2017 1,702018 1,652019 1,55 2020 1,50 2021 1,45 2022 1,40 2023 1,352024 1,302025 1,252026 1,20Prilikom razmatranja ovog prijedloga molili bi Vas da uvažite činjenicu da smo i mi boračka populacija, koja je svoj doprinos dala u proteklom ratu, a iznijela je i iznijet će najveći teret tranzicije Oružanih snaga BiH i ostalih reformskih procesa u BiH.Srdačan pozdrav,
Odgovor:
Cijenim opravdanim argumentaciju koja je iznesena i koja govori u prilog i mojoj diskusiji. Dakle, bilo bi dobro da su predlagaci predvidjeli prelazna rjesenja kako bi ublazili disproporcije medju korisnicima zakona i prava ostvarena po vazecem i buducem zakonu. Ovdje je apostrofiran problem jedne grupacije korisnika prava ali bi eventualna prelazna rjesenja trebala obuhvatiti sve kategorije sa izrazenim razlikama rjesenja po vazecem i buducem zakonu