Muslić je rođen 27. jula 1982. godine u Bihaću, gdje je završio osnovnu školu, a u periodu od 1997. do 2001. godine i Srednju saobraćajno-tehničku školu.
U nastojanju da stekne akademska znanja, 2001. godine upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, gdje 2005. godine stiče status diplomiranog pravnika. Tokom studija na Pravnom fakultetu svoju pažnju fokusirao je prema učenju, istraživanju i unapređivanju vlastitih spoznaja, što rezultira vrijednim priznanjem – Zlatnom plaketom za najboljeg studenta generacije.
Već 2007. godine upisuje postdiplomski studij na istoj visokoškolskoj ustanovi, a 2010. godine, odbranom magistarskog rada, ostvaruje zvanje magistra pravnih nauka.
Tokom studiranja, a zatim i tokom postdiplomskog usavršavanja, svoje slobodno vrijeme usmjerava prema najvažnijim oblastima društvenog života, gdje se preferira i gradi timski rad i promišljanje. Svoju predanost društvenim vrijednostima i pozitivnim promjenama potvrđuje učešćem u korisnim aktivnostima za lokalnu zajednicu, ali i aktivnostima demokratizacije stičući vrijedna i neponovljiva životna iskustva.
Od kraja 2004. godine do sredine 2006. godine kao član redakcije studentskog časopisa "KontraSt", daje nesebičan doprinos u afirmaciji aktuelnih pravnih tema u javnosti, a posebno onih koje se direktno odnose na život građana BiH.
Na Općim izborima 2006. i 2010. godine građani Unsko-sanskog kantona, svojim biračkim pravom podržali su kandidaturu Muslića za Skupštinu USK, te je u oba navrata biran za zastupnika.
Na prijevremenim izborima, koji su održani 16. januara 2011. godine, podrškom oko jedanaest hiljada birača izabran je za općinskog načelnika Bihaća.
Pitanje: Poštovani,Poštujem Vaš rad. Interesuje me zašto Zakonom o ublažavanju negativnih posljedica izazvanih pandemijom korona virusa nisu obuhvaćena i udruženja. Naravno ne mislim na sva registrovana udruženja. Činjenica je da Crveni križ općine Centar Sarajevo na samom početku pandemije imao povećan obim poslova ali da smo ostali bez priliva prihoda. Crveni križ općine Centar Sarajevo nije korsnik budžetskih sredstava i finansira se iz obuke iz pružanja prve pomoći, a poznato je da su takve aktivnosti bile zabranjene.Smatram da bi ovaj zakon trebao obuhvatiti i udruženja poput naše organizacije, odnosno udruženja koja nisu korisnici budžetskih sredstava i kojima je donošenjem mjera bilo onemogućeno ostvarivanje prihoda.Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.LpSabina Ibrica
Pitanje: Postovani,zar ne smatrate da se ovim zakonom pokusavaju dodatno opteretiti i radnici i poslodavci? Zasto se ne insistira na smanjivanju stopa doprinosa sa dosadasnjih skoro 33% na 20%? Ako bi se zakon u ovakvom obliku uveo - nova stopa opterecenja na plate bi bila skoro pa 46% - ne uzimajuci u obzir cinjenicu da svaki radnik, i svako fizicko lice drzavi dodatno plati 17% PDV-a , sto predstavlja ukupno opterecenje od 63% ?Pored toga, zbog cega SDA-SDP i ostale stranke ne insistiraju na vracanju poreskih olaksica za izvoznike - u vidu oslobadjanja poreza na dobit - kada znamo cinjenicno stanje u kakvom se nalaze izvoznici, odnosno kakva je pokrivnost uvoza izvozom( 93% - 7%) ? Imajuci u vidu da se istovremeno smanje i stope doprinosa sa 33% na 20%, +13% na dohodak, sto bi cinilo ukupno poresko opterecenje za radnika i poslodavca od 33%?Zanima me, da li ce SDP kao stranka insistirati na vracanju ovih poreskih olaksica izvoznicima u paketu sa izmjenama zakona o doprinosima i dohotku, buduci da se predlozenim zakonom namjerava oporezivati i dividenda firmi - sto je vec jednom oporezovano i smatram da to predstavlja dodatno opterecenje na firme!Dakle, glavno pitanje je da li ce se vracati poreske olaksice za izvoznike u vidu oslobadjanja poreza na dobit - ako je ostvareni izvoz 30% i vise za tu fiskalnu godinu?Hvala
Pitanje: Poštovani, S obzirom da se od prvog dana priče o Freelancerima stvara atmosfera u kojoj mnogi misle da ova populacija želi samo izbjeći plaćanje poreza, želim vam ukratko opisati lično iskustvo.Legalista sam jer me je porodica tako odgojila. Do 2016. godine sam punih 8 godina radio kao istraživački novinar u Centru za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, najviše na pričama o organizovanom kriminalu, korupciji i pranju novca. Osim toga, moja mama je penziju zaradila kao službenik Porezne uprave FBiH, pa sam znao da postoje obaveze prema državi kada zarađujem novac. Pokušao sam da slijedim porezne zakone, što mi je na kraju ostavilo gorak okus u ustima.Dakle, skoro cijelu 2016. godinu radio za jednu firmu iz Njemačke. S obzirom da sam znao da novac primam direktno sa računa njemačke firme na privatni bankovni račun i da je uplata naslovljena kao plata, otišao sam u Poreznu upravu i pitao kakve su moje obaveze prema državi. Rečeno mi je da moram plaćati 10% na ukupan iznos koji primim. Istovremeno sam se prijavio u PIO i Zavod za zdravstveno u Ze-do kantonu i počeo sebi da uplaćujem penziono i zdravstveno osiguranje - ne privatno, nego državno. U PU su mi dali sve upute kako i gdje da uplaćujem porez na dohodak, ali su mi naglasili da nemam pravo na bilo kakav odbitak, bez obzira na moje troškove, na uplate za PIO, zdravstveno osiguranje itd. Tako sam plaćao tih 10% na cijele iznose koji dobijem, plus sam plaćao nekih 300 KM državi za PIO i zdravstveno. Ostale troškove rada od kuće neću ni da navodim.Pred kraj godine sam se zaposlio u u bosanskohercegovačkoj firmi početkom 2017. godine sam podnio poresku prijavu za prethodnu godinu. Prema važećim zakonima, pošto već 11 godina otplaćujem stambeni kredit kojim rješavam prvo stambeno pitanje, imao sam pravo na povrat poreza.E sad dolazi najbolji dio. U Poreskoj mi je rečeno da novac koji sam uplaćivao kao porez na dohodak ne može ući u obračun za povrat poreza. Razlog - Poreska nema iskustva sa samostalnim uplatama poreza na dohodak i moj novac je zapravo neraspoređen (!?). Pravila PU kao ni postojeći obrasci porezne kartice za prijavu "ne poznaju" ovakve uplate poreza. Tako sam ostao oštećen za povrat poreza od nekih 800-900 KM, koliko bih dobio da su mi uplate "prepoznali". Svu dokumentaciju iz ovog slučaja čuvam i danas, čisto da se prisjećam kako nam je sistem primitvan, nepromišljen, prekomplikovan i zbog čega me je na kraju moja država napravila magarcem.Zato vas molim da donesete novi, potpun, promišljen i primjenjiv zakon koji će nas mlade i sposobne zadržati u BiH i koji će nam dati ista ili barem približno ista prava koja uživaju svi ostali radnici, a da ovu odluku o retroaktivnoj naplati Ministarstva finansija FBiH poništite i donesete Zakon o otpisu poreznih dugova do 1.1.2019 godine jer to rijetko ko može platiti. Iako su plasirane informacije o zarađenim milionima iz inostranstva, istina je da većina freelancera radi za mjesečni bruto prihod do 500-600 Eura, nema penizono niti zdravstveno osiguranje osim ako da sam od tog iznosa ne plaća. To su vam ti "freelance - milioneri" koji zarađuju preko 10.000 KM godišnje od kojih sada hoćete nasilno da naplatite porez za prethodne godine, iako sistem nije imao ni jasan zakon, ni jasna pravila niti uspostavljene bilo kakve procedure za normalnu naplatu poreza od freelancera.Srdačan pozdrav,Mahir Šahinović
Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.
Pitanje: Da li smatrate da freelancerima treba otpisati dugovanja nastala po osnovu Zakona o porezu na dohodak u periodu od 1. januara 2015. do 31. decembra 2018. godine?