Meliha Bijedić (rođ. Huseinagić) rođena je 23. jula 1976. godine u Tuzli u Bosni i Hercegovini. U Tuzli je završila osnovnu, a nakon toga i srednju Medicinsku školu. Marta 2001. godine diplomirala na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a na istom fakultetu u februaru 2002. godine zasnovala i radni odnos. Od maja 2005. godine do septembra 2007. godine bila uposlena na Rektoratu Univerziteta u Tuzli kao stručni saradnik u uredu za nastavu i studentska pitanja. Od 2007. do 2012. godine obavlja dužnosti u zvanju višeg asistenta na odsjeku Poremećaji u ponašanju Edukacijsko‐rehabilitacijskog fakulteta. Postdiplomski studij iz oblasti društvenih nauka, područje Poremećaji u ponašanju završila je na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i 2007. godine i odbranila magistarski rad na temu „Neki aspekti povezanosti poremećaja u ponašanju učenika i kvalitete razrednog ozračja u srednjim školama“. Nakon toga upisuje doktorski studij na istom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te 2012. godine brani doktorsku disertaciju pod nazivom „Socijalnopedagoški sadržaji i aspekti odgojne mjere pojačanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini”. Od oktobra 2012. godine izabrana u zvanje docent na Univerzitetu u Tuzli i predaje stručne predmete kao što su Tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju i Prevencija poremećaja u ponašanju. Učestvovala je na više naučnih i stručnih usavršavanja u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije kao i socijalne pedagogije, objavila više naučnih radova te aktivno učestvovala na domaćim i međunarodnih simpozijima. Imenovana na poziciju Prodekan za naučno‐istraživački rad na Edukacijsko‐ rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Pored akademske karijere, od 26. marta 2014. godine (u trajanju jedne godine) imenovana je na funkciju Ministra za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog Kantona. Udata je i majka dvoje djece.
Pitanje: Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.