Pitanje: Poštovani,da li zaista mozemo doci u situaciju da prvi nasljedni red placa porez na nasljednu imovinu kucu stan i sl. Efekat tog zakona ce sigurno biti da ce se vrlo malo nekretnina onda pravilno voditi u katastru!Mali broj ljudi ce sebi priustiti luksuz da prevede nekretninu. Mislim da ce nastati haos u oblasti katastra nekretnina, i za ovo malo sto je uredjeno.LP

0 0 Pitanje postavljeno: 17.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Smatrate li da je ovim prijedlozima obezbijeđen efikasan neposredni nadzor?

0 0 Pitanje postavljeno: 27.09.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.

0 0 Pitanje postavljeno: 24.06.2021  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Zašto ne pojednostavite poslodavcima obračun plaća na način da uvedete jedinstvenu stopu za doprinose, poreze i naknade, te njihovu uplatu prebacite na jedinstvene račune, npr. da poslodavac, na osnovu plaće djelatnika:1) po jedinstvenoj stopi obračuna doprinose i uplati ih na jedinstveni račun doprinosa2) po jedinstvenoj stopi obračuna poreze i uplati ih na jedinstveni račun poreza3) po jedinstvenoj stopi obračuna naknade i uplati ih na jedinstveni račun naknadaEventualno, odvojiti županijska/kantonalna davanja na odvojene račune.Vlada, odnosno županije/kantoni, bi dalje s tih računa izdvajali uplate po Zakonomdefiniranim postocima po odgovarajućim resorima. Naknadne, izmjene Zakona o drugačijoj raspodjeli ne bi dodatno opterećivali poslodavce, a i moguća povećanja ili smanjenja davanja ne bi narušavala način izračuna kod poslodavaca, nego samo izmjenu porezne stope.A ukoliko je netko od uposlenika na neki način oslobođen davanja, ta davanja i onako pripadaju uposleniku, a ne poslodavcu. Tako da se uposlenik za svoje zakonsko pravo na povrat treba obratiti odgovarajućoj službi radi ostvarenja svojih prava i povrata uplaćenih sredstava. Isto se odnosi i na poslodavce koji su eventualno oslobođeni nekih davanja.Cilj je pojednostaviti način obračuna, naplate, uplate i praćenja raznih davanja na plaću i iz plaće, kao i kasniju raspodjelu istih po resorima, a ostvarivanja prava na povrat prebaciti na odgovarajuće službe po resorima koje i onako već izdaju sva potrebna rješenja.

0 0 Pitanje postavljeno: 28.07.2020  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Postovani,zar ne smatrate da se ovim zakonom pokusavaju dodatno opteretiti i radnici i poslodavci? Zasto se ne insistira na smanjivanju stopa doprinosa sa dosadasnjih skoro 33% na 20%? Ako bi se zakon u ovakvom obliku uveo - nova stopa opterecenja na plate bi bila skoro pa 46% - ne uzimajuci u obzir cinjenicu da svaki radnik, i svako fizicko lice drzavi dodatno plati 17% PDV-a , sto predstavlja ukupno opterecenje od 63% ?Pored toga, zbog cega SDA-SDP i ostale stranke ne insistiraju na vracanju poreskih olaksica za izvoznike - u vidu oslobadjanja poreza na dobit - kada znamo cinjenicno stanje u kakvom se nalaze izvoznici, odnosno kakva je pokrivnost uvoza izvozom( 93% - 7%) ? Imajuci u vidu da se istovremeno smanje i stope doprinosa sa 33% na 20%, +13% na dohodak, sto bi cinilo ukupno poresko opterecenje za radnika i poslodavca od 33%?Zanima me, da li ce SDP kao stranka insistirati na vracanju ovih poreskih olaksica izvoznicima u paketu sa izmjenama zakona o doprinosima i dohotku, buduci da se predlozenim zakonom namjerava oporezivati i dividenda firmi - sto je vec jednom oporezovano i smatram da to predstavlja dodatno opterecenje na firme!Dakle, glavno pitanje je da li ce se vracati poreske olaksice za izvoznike u vidu oslobadjanja poreza na dobit - ako je ostvareni izvoz 30% i vise za tu fiskalnu godinu?Hvala

0 0 Pitanje postavljeno: 16.10.2019  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.