-
-
Hajrudin Žilić
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 52Broj odgovora: 43 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Rođen 1961. godine. Završio Vojnu gimnaziju, zatim Vojnu akademiju. Od 1992. pripadnik Armije RBiH. U Armiji RBiH i OS BiH obavljao niz odgovornih rukovodnih dužnosti. Penzionisan u skladu sa zakonom o sluzbi u OS u činu pukovnika. Posljednja dužnost u OS BiH načelnika G-2.
Obavljao funkciju ministra MUP ZDK.
Član DF-a od samog osnivanja.- Izborna jedinica
- 406
- Pozicija
- Zastupnik
- Broj osvojenih glasova
- 1864
Pitanje: Poštovani,U ovom trenutku, bilo kakav sličan zakon u konačnici neće skoro pa nijednom radniku povećati neto platu. Cijene ostaju iste ili veće. I dalje imamo isti PDV na hljeb, na udžbenike i na luksuzne telefone. Koliko će još godina narod spajati kraj sa krajem, dok konačno osjeti benefite te rasterećene privrede? Bosanci i Hercegovci će lahko halaliti čak i velike poreze. Dokazali su to oni koji su otišli u države sa većim porezima. I većim životnim standardom.Zatim, konkretno pitanje u vezi freelancera i uplata iz inostranstva:Sa ovim Zakonom, freelanceri će plaćati 13% + 32.5% + 500-700 KM fiksnih mjesečnih troškova (za obrt ili d.o.o.). Zar ovo nije nepravedno, jer na ovaj način opterećenje za jednog pojedinca je isto kao opterećenje za jednu firmu? Nadam se da ste svjesni koliko će nas ovo učiniti manje konkurentnim, i da ovo može značiti gubitak posla za mnoge.Pogledajte primjer Ukrajine, koja je SMANJILA ove poreze (bili su oko 7-8%), tako je outsourcing u Ukrajini procvjetao.Lijep pozdrav.
Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovani,
Uvodni dio Vašeg pitanja prokomentarisao bih samo jednom recenicom. PDV plaća krajnji korisnik (dakle građani), PDV cini preko 80% prikupljenih indirektnih poreza, a indirektni porezi (pored PDV tu su carine i akcize) cine iznad 60% prihodovne strane budzeta Federacije. Dakle, slobodno možemo zakljuciti da ovu državu finansiraju sami građani, pa kad je to cinjenicno tako, moje je mišljenje da je jedinstvena stopa PDV-a neodrživa. Osnovne životne namirnice, lijekovi, knjige. kultura i slicno nebi trebali biti oporezovani istom stopom kao i "luksuzni telefoni" kako navodite ili neke druge luksuzne stvari. Međutim Zakon o PDV-u je državni zakon i tim problemima treba da se bave kolege u državnom parlamentu.
Jedno od nekoliko neprihvatljivih rješenja u Prijedlozima Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak je nacin na koji su tretirani freelenceri i (po meni) Ugovori o djleu Zakon o porezu na dohodak predviđa stope od 10% i 13%, gdje su sa 10% oporezovanu samo prihodi po osnovu kamata (kamate po vrjednosnim papirima, kamapte po osnovu datih zajmova i kamate koje predstavljaju raspodjelu prihoda investicijskih fondova, ako nisu oporezovane kao udio u dobiti), dakle kamate na štednju (bilo koji vid štednje) nisu oporezive kako smo to mogli cuti od nekih nedogovornih osoba u javnim istupima. Dakle i za freelencere je definisan porez na dohodak po stopi 13% kako ste naveli i ja se s tim mogu složiti. Niko nije oslobođen plaćanja poreza na prihod ili dohodak koji ostvaruje od nesamostalnog rada, samostalnog rada, imovine i imovinskih prava, prihoda od ulaganja kapitala, nagradnih igara i igara na srecu.
Ne podržavam prijedlog da freelenceri placaju penzijsko i zdravstveno osiguranje, a da im istovremeno nije omogućeno da u punom kapacitetu i konzumiraju prava iz tih fondova. Dakle ili se moraju uvesti u prava kroz Zakon o PIO i Zakon o zdravstvenom osiguranju istovremeno sa nastalom obavezom plaćanja tih doprinosa po prijedlogu Zakona o doprinosima ili moraju biti izuzeti od plaćanja tih doprinosa.
Sa postovanjem,
Datum odgovora: 18.11.2021