Pitanje: Poštovani, zakonom o zdravstvenom osiguranju koji je na snazi je izvršena diskriminacija studenata koji su u statusu "imatrikulanta", kojeg student ima kada je proveo odredjeno vrijeme u statusu apsolventa i ako u roku od godinu dana ne zavrsi fakultet gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Obzirom da se takva osoba javlja na zavod za zapošljavanje sa diplomom srednje škole, ne vidim razlog da mu bude uskraćeno pravo na zdravstveno osiguranje na osnovu boravka na birou sa srednjom školom. Takođe znamo da je nerijetka situacija kod nas da student ima jedan ili dva ispita koje ne može dati kod jednog profesora iz "raznoraznih" razloga , i onda nakon godinu dana boravka na birou on gubi pravo zdravstvenog osiguranja. Tako da imamo studenta koji ne može da položi zadnji ispit ,korak je do diplomiranja,na birou je sa srednjom školom prijavljen, a gubi status zato što se vodi pod statusom imatrikulant, te mislim da je ovaj zakon diskriminirajući.Ovim putem pitam parlamentarce koji se razumiju u ovu oblast da li smatraju da je ova stavka u zakonu dirkiminirajuća, i da li žele i mogu da učine sve da isprave nepravdu prema ovoj kategoriji studenata.Hvala.

Pitanje: Poštovana gospodo, ne želim Vam postaviti nikakvo pitanje već predložiti da u Zakon o značajnim datumima, događajima i ličnostima TK, pored do sada navedenog, uvrstite po jedan datum za svaku općinu sa područja Kantona. Izbor o prijedlogu događaja, datuma ili ličnosti, koji bi se našao u Zakonu, prepustiti općinskim organima. Nekoliko desetina hiljada KM za potporu u obilježavanju ovih datuma neće obogatiti općine ili organizatore niti će osiromašiti Kanton a time bi vlast ipak dala do znanja da joj je stalo da sačuva uspomene na teška vremena i značajne događaje posebno iz odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. Nije realno da se jedna bitka (ničim ne umanjujem njen značaj) kao što je "Gradačački oklopni voz" tretira na taj način i izdvaja od svih drugih na ovim područjima. Ne znam zašto je to tako ali nabrojat ću samo par značajnih događaja u kojima sam i lično učestvovao a koji s ove tačke gledišta imaju isti ili veći i značaj i težinu od bitke-događaja koji je uvršten u Zakon. 1. Tokom maja i juna 1992.godine, na prostoru općine Sapna se odigralo na desetine velikih bitki u kojima su pripadnici tada TO BiH izvojevali značajne pobjede, u tom periodu (10. maja) zarobljen je tenk i samohotka koji su bili prvi oklopnjaci u posjedu Armije BiH, odnosno tada TO BiH. 2. Tokom jula, augusta i septembra, borbe su se prenijele u tada opkoljeni Teočak, i u nizu bitki oslobođena je velika teritorija koja je privremeno bila okupirana, deblokiran Teočak i spašeno više od 10.000 ljudi koji bi sigurno doživjeli sudbinu civila iz Zvornika, Srebrenice, žepe ili drugih podrinjskih gradova i mjesta. 3. 22.marta, na prostorima sadašnjih općina Sapna i Teočak odigrala se velika bitka i slomljena je jedna od najvećih neprijateljskih ofanziva u BiH. Samo na mjesto Kovačeviće direktno je krenulo u napad 20-tak oklopnjaka. U cjelodnevnoj, neravnopravnoj borbi, ostvarena je velika pobjeda koja ne znam po čemu bi bila manja i žešća od one izvojevane u Gradačcu. Potpuno je uništeno ili oštećeno nekoliko tenkova (desetak), neprijatelju su naneseni veliki gubitci u žs i mts-u. Za isti dan u mjestu Keruše, općina Doboj jug, desila se gotovo identična bitka sa sličnim ishodom, čiji žačaj je u medijima u BiH daleko veći od ove bitke u Kovačevićima.

Pitanje: Poštovani/e, zbog čega u Nacrtu zakona nema više događaja, datuma i osoba vezanih za Narodno-oslobodilačku borbu, ili još ranije, npr. Husinsku bunu? Iako u zakonu postoji odredba koja omogućava jedinicama lokalne samouprave da same odrede dodatne datume koji su im bitne, smatram da postoje i događaji i osobe koje su zaslužile da se nađu u ovom Zakonu. Lijep pozdrav.