Pitanje: Da li se slažete sa uvođenjem obaveze telekom operaterima da besplatno omoguće pozive, SMS-ove i e-pozive na brojeve za hitne slučajeve?
Pitanje: Kada se povećaju akzine na gorivo od 15pf i izgrade planirane dionice, da li to znači da će nastavak neizgrađenih dionica također biti podložan povećanju akciza na gorivo sa uzimanjem novih kredita za izgradnju? Ovo pitanje postavljam jer su izgrađene dionice od trenutnih 10pf akciza a za nastavak potrebno još 15pf. Da li će za kraj biti potrebno još 15pf na ovih zbirnih 25pf?Drugo pitanje glasi: Koji je smisao graditi autoput/autocestu koja nije isplativa. Mi ćemo dignuti kredite i opteretiti privredu i životni standar akcizama na gorivo, a onda nakon toga nakon izgradnje bićemo zaduženi i nećemo moći vraćati kredite, a autoput/autocesta neće biti samoodrživi i isplativi. Dovesćemo se u situaciju kao HR da je pred prodajom svojih naisplativijih dionica autoputa/autoceste. Zar nije lakše, odmah dionicu dati pod koncesiju?
Odgovor:
Najveći dio Vaše opservacije o gradnji autoputa mi je apsolutno prihvatljiv. Na parlamentu sam govorio kada se prvi put pojavila izmjena zakona o trošarinama da bih prije više od desetak godina kada se opredjelilo za gradnju puta bio protiv istog . No sada nakon desetljeća i više to je pitanje bezpredmetno. Bio bih protiv zato što smatram i sada da se trebalo posvetiti izgradnji brzih cesta ,magistralnih i regionalnih te željeznica , a tek onda autocesti. Ako je auto cesta put od međunarodnog znaćenja, ajeste, onda se trebalo dogovoarati o povoljnijim uvjetima njegove izgradnje jer je to za BiH ogroman teret. Kako se to nije dogodilo sada imamo problem da nam veliki dio onih koji nemogu koristiti autoput ,nemogu plaćati, koristi magistralne i regionalne puteve i uništava ih ,pa ni za njihovo održavanje nemamo dovoljno sredstava. BiH gospodarstvo je još moglo sa dobrom mrežom brzuih cesta, magistralnih, regionalnih te željeznicama , a onda smo mogli pristupiti gradnji auto ceste. Međutim poodavno smo zakopali što bi se reklo twmelje ovj lošoj procjeni i sada nam nema druge nego je završiti.Najžalosnije je da veliki dio onih koji su nekada bitno o tomu odlučivali sada su protiv trošarina i kobajagi za zaštitu potošaća, što je toliko neodgovorno da nemam riječi. Trošarine su dio aranžmana gospodarskih reformi pokretanja gospodarstva i mnogo čega i to je danas gotovo suludo odbiti. Zbog toga sam bio za. Onima koji su se sjetili naroda nakon što su napravili glupost predlagao sam da ponude potpuno ukidanje trošarina ,dakle i one koje postoje , one o kojima i vi govorite. E to bi bila prava stvar.Mogućnost davanja pod koncesiju je još skuplja varijanta koliko ja znam. Velika je borba za 15 feninga a istodobno se npr. inzistira na 7,5 KM za RTV pristojbu. Predlažem da i to oslobodimo građane. Kažu to treba ,a put ,a angažiranje građevinaca i sl. to netreba. Model po kojem bi se svaka dionica vezala za povećanje trošarina za mene je nepoznanica i nevjerujem da će se tako rješavati.Predložio sam zaključak da Vijeće Ministara prati pozitivne i negativne učinke ovoga zakona i da izvjesti parlament u roku od 6 mjeseci o pozitivnim i negativnim učincima istog te da za negativne pripreme mjere saniranja istih (npr.smanjenje cijena goriva, plavi dizel. subvenciranje troškova prijevoza socijalnim kategorijama islično)
U konačnici mislim dasu posljedice neusvajanja vrlo teške i neizvjesne ali eto ako većina smatra da vlastitim snagama možemo našu državu dovesti do razvijenostui europskih država onda nam netreba nitko i možemo vlastititim putem. Bojim se da nije tako. Najlakše je biti za popularne mjere ali to nije odgovorna politikA
Pitanje: Da li smatrate da vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila trebaju imati prednost prolaza u odnosu na vozila pod pratnjom?
Pitanje: Da li smatrate da treba omogućiti uzgajanje životinja radi proizvodnje krzna do 2028. godine?
Odgovor:
Informiran sam da o tomu nepostoji europski zajednički standard i da skoro sve zemlje imaju tu vrstu proizvodnje tako da to nije ništa novo. U bih postoji pedsetak proizvođača krzna što nije ništa za europske razmjere koliko se toga proizvodi i traži odnosno trguje u Europi. Osobno sam protiv takvog načina uzgajanja životinja i za te namjene uopće jer mi je to hedonistički pristup toj oblasti ljudskog zanimanja ali eto naneki način sam dužan uvažiti i drugačija razmišljana onih kojima to ,eto nešto znači. Zakon sam podržao radi naprijed izrečenog (nekakve gospodarske aktivnosti u ovoj situaciji besposlenosti u BiH)ali sam spreman i promjeniti svoj stav nakon argumentirane rasprave o tom pitanju, do koje će nadam se doći kada dobijemo kandidacijski status za članstvo u EU.
Pitanje: Da li smatrate da se ovim izmjenama Izbornog zakona na 'mala vrata' uvode zatvorene liste?
Odgovor:
Poštovanje
naravno da kad god imam vremena nemam ništa protiv da surađujem s javnošću na bilo koji način ali ovaj put moram priznati da prijedlog izmjena zakona niti u jednoj formi nije došao u parlamentarnu proceduru odnosno ja za to neznam. Kakvi se prijedlozi iznose na radnoj skupini i što će od toga biti upućeno u parlamentarnu proceduru tek treba vidjeti i naravno tada ću biti spreman prokomentirati bilo koji prijedlog. Ovoga trenutka mogu samo reći da su tzv. otvorene liste koje imamo unijele priličnu pometnju i često su bile sredstvo manipuliranja na način da su pojedinci koristeći se tom mogućnošću nakon izbora vodili samo neku svoju politiku ne odgovarajući nikomu. Očito da mi za to još nismo zreli a u principu naemam ništa protiv otovrenih lista ali je to kod nas bilo nešto između otvorenih i zatvorenih lista.Dakle kad prijedlog ugleda svjetlo dana možemo razgovarati.
pozdrav