Pitanje: Poštovani Delegati,Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama. Iznos koeficijenta nije bitan, da li će se smanjiti na ovaj Paraolimpijski trenutni ili povećati na Olimpijski, ali je bitno da budu jednaki!Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.

Pitanje: Poštovani nadam se da će te odvojiti vrijeme da pročitate i odgovorite na ova dva pitanja koja su također dio "Mišljenja Paraolimpijskog komiteta BiH" na ovaj Nacrt Zakona u prethodnom mandatu.Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.

Pitanje: Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!

Pitanje: Poštovani u skladu sa navedenim - Pedagozi - psiholozi u BiH kao kompetentni stručnjaci pishološku djelatnost uspješno obavljaju dugi niz godina. Univerzitet u Tuzli odsjek Pedagogija - psihologija zadnjih 18 godina iznjedrio je preko 1000 pedagoga - psihloga koji uspješno rade godinama u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga itd. Napominjeno državni fakultet koji je licenciran od strane MON Tuzlanskog kantona. Diploma pedagoga psihologa stečena na Univerzitetu u Tuzli priznata je i u zemljama Evropske unije i svijeta, a naša država nam osporava, što je sramotno i za svaku osudu. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa ne samo da nisu prepoznate kompetencije pedagoga psihologa nego nisu nikako uzete u obzir. Stoga je nužno da se Nacrt zakona o djelatnosti psihologa izmjeni i da se u tekstu Prijedloga Zakona diplomirani pedagozi - psiholozi , bachelori pedagogije - psihologije priznaju i prepoznaju kao jednakopravni psihološki djelatnici.Smatrate li Vi koji sjedite na tim mjestima da je ovo nehumano, diskriminatorno, da tjerate mlade obrazovane ljude da odlaze iz ove zemlje, ti ljudi su čisto pošteno završili svoje studije, na državnom fakultetu koji nisu studenti izmislili , čiji roditelji su dali zadnji atom snage da ih školuju, među kojima su djeca šehidskih porodica, ja sam jedna od tih, i sad se nađe neko nakon 10, 20. godina da osporava zanimanja.

Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.