Miomirka Melank Mira rođena je 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine, gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsjeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Prije toga studirala je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bila je zaposlena u Oslobođenju i Agenciji za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije je radila na kreativnim i organizacionim poslovima te kao saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Također je radila kao generalna sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorica je vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH postala je 2018. godine.
Pitanje: “Auf Basis der Unterlagen können wir die Gleichwertigkeit des Abschlusses mit einem Bachelor of Science in Psychologie an einer deutschen Hochschule mit Schwerpunkten in Pädagogischer Psychologie und Klinischer Psychologie bestätigen”. Zar nije žalosno da nas nijemci priznaju i kako vidite u izvodu iz nostrifikacije poseban naglasak na razvijene kompetencije stavljaju na na KLINIČKU PSIHOLOGIJU koju zgaovornici zakona o psihološkoj djelatnosti bez pedagoga-psihologa najviše ističi kao prepreku da budu u istom prepoznati. Samo u BiH se naša pedagogija-psihologija ne uvažava. Nostrificirane diplome pedagoga-psihologa u zemljama Evropske unije su dostupne i širit će se društvenim mrežama, a vi onda objašnjavajte mladima koji odlaze zašto ih vlastita država osporava ukoliko usvojite zakonski okvir kojim neće biti prepoznati.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?