Pitanje: Poštovani,U ovom trenutku, bilo kakav sličan zakon u konačnici neće skoro pa nijednom radniku povećati neto platu. Cijene ostaju iste ili veće. I dalje imamo isti PDV na hljeb, na udžbenike i na luksuzne telefone. Koliko će još godina narod spajati kraj sa krajem, dok konačno osjeti benefite te rasterećene privrede? Bosanci i Hercegovci će lahko halaliti čak i velike poreze. Dokazali su to oni koji su otišli u države sa većim porezima. I većim životnim standardom.Zatim, konkretno pitanje u vezi freelancera i uplata iz inostranstva:Sa ovim Zakonom, freelanceri će plaćati 13% + 32.5% + 500-700 KM fiksnih mjesečnih troškova (za obrt ili d.o.o.). Zar ovo nije nepravedno, jer na ovaj način opterećenje za jednog pojedinca je isto kao opterećenje za jednu firmu? Nadam se da ste svjesni koliko će nas ovo učiniti manje konkurentnim, i da ovo može značiti gubitak posla za mnoge.Pogledajte primjer Ukrajine, koja je SMANJILA ove poreze (bili su oko 7-8%), tako je outsourcing u Ukrajini procvjetao.Lijep pozdrav.

Pitanje: Da li se ovim izmjenama i dopunama organi uprave u Federaciji BiH ograđuju od izvršenja sudskih presuda po bilo kom osnovu? Jer se u prijedlogu eksplicitno kaže: „tako što se vrše izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na postupak izvršenja na suvlasničkom dijelu nekretnine, prodaju nekretnine na drugom odnosno trećem ročištu, te izvršenje na sredstvima ustanova koje se finansiraju iz budžeta i obavljaju poslove u javnom interesu. „Dalje, obrazloženje ovih izmjena sadrži i slijedeće:„Odredbom člana 1. ovog zakonskog nacrta vrši se intervencija na članu 8. Zakona na način da se mijenja odredba stava (3). Navedena zakonska izmjena je potrebna kako sud ne bi svaki put morao posebno u skladu sa članom 8. zakona pozivati tražitelja izvršenja da uredi svoj prijedlog za izvršenje u pogledu provodivog predmeta i sredstva izvršenja.“A član 13 ovih dopuna i izmjena glasi:„Član 13. U članu 63. st. (3) i (4) mijenjaju se i glase: „(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće. Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja sud će tražioca izvršenja pozvati da podnese prijedlog iz člana 8. stav (3) ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva.“Da li to znači da sud može naložiti obustavu izvršenja i u situacijama kada tražilac izvršenja bude sprijećen na vrijeme reagovati ( kao što su smrt, bolest, put itd)

Pitanje: Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.

Pitanje: Podržavate li ograničavanje mogućnosti posjedovanja dionica u više sportskih klubova istoga sporta?

Pitanje: Podržavate li mogućnost da se sportski klubovi mogu registrovati kao sportska dionička društva („s.d.d.“)?