Rođena 10.9.1960. godine u Đakovu, Republika Hrvatska.
Ekonomsku školu u Mostaru završila 1979. godine, te diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Mostaru 1983. godine. Od 1996. do 2011. godine stekla je više certifikata: revizora i računovođe, za izradu analize, poslovnih planova, ocjene i investicijskih programa i restrukturiranja gospodarskih subjekata, Consulting Exellence (u organizaciji USAID-a), za ovlaštenog internog revizora - specijalista za oblast banke i ostale financijske institucije.
Od 1984. do danas obnašala je više bitnih dužnosti, između ostalih, bila je istraživač I, II i voditelj projektnog tima u Soko Vazduhoplovnoj industriji d.d. Mostar, rukovoditeljica računovodstva i financija u JAS d.o.o. Mostar, suradnica Ekspertnog tima za privatizaciju Vlade FBiH (1996.-1997.), direktorica Soko Financije d.o.o. Mostar, direktorica interne revizije u Hrvatskim poštama d.d. Mostar, članica Upravnog odbora Agencije za bankarstvo FBiH i predsjednica Odbora za reviziju u “Aluminiju” d.d. Mostar.
Pitanje: Predlažem da se, pored već navedenoga, u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe kojima bi se pripadnicima računovodstvene profesije omogućio bolji materijalni položaj, s obzirom da su, kao specifična profesija, zakonskim ograničenjima (za razliku od mnogih drugih profesija), opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH, a sve s krajnjim ciljem obnove važenja licence bez koje, to je već svima poznato, certificirani računovođa ne može verificirati godišnji obračun pravnih lica.Drugim riječima, to znači da bi se, sukladno zakonskim rješenjima koja (primjera radi) tretiraju advokatsku profesiju, vrijednost poslova koje obavi certificirani licencirani računovođa morala "bodovati" prema određenoj bodovnoj ljestvici i u rasponima koji bi uvažavali određene razlike u veličini firme - korisnika računovodstvenih usluga, kao i obima posla koji računovođa obavi za određenu firmu. Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom, što nije nepoznato i/ili neobično u našoj praksi.Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad računovodstvene struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe.Stoga, a u svrhu pojašnjenja gornjih navoda, u smislu reguliranja vlastitog materijalnog statusa, od iznimno velikog broja razloga za organizirano djelovanje pripadnika računovodstvene struke, istaknimo taksativno samo one najvažnije:- konačno se mora nekim normativnim aktom koji će imati pravnu snagu i potporu (to jest odlukom, pravilnikom, naredbom i/ili slično) utvrditi svrha, kriteriji i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike;- mora se precizno konkretizirati da svrha vrednovanja poslova koje izvršavaju profesionalne računovođe je, prije svega, favoriziranje i unapređenje stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti pripadnika računovodstvene profesije, a sve s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih rezultata rada u smislu pružanja računovodstvenih usluga, finansijskog izvještavanja, kao i održavanja i jačanja povjerenja javnosti, kooperativnosti s pripadnicima organa i službi nadzora i kontrole javnih prihoda, vlasnika kapitala i ostalih relevantnih institucija;- obavezno treba utvrditi (ili bolje reći ozakoniti) vrednovanje rada računovođa koji kao eksterni partneri pravnim licima, udruženjima i obrtnicima pružaju računovodstvene usluge i pritom obavljaju i druge administrativne poslove povezane sa računovodstvenim uslugama, i to u smislu zvaničnog cjenovnika s razgraničenjem po vrsti posla, sa polaznim (ili okvirnim) cijenama iskazanim u konvertibilnim markama;- profesionalnim računovođama može se (a u nekim slučajevima i mora) ostaviti mogućnost da prilikom ugovaranja vođenja poslovnih knjiga za pravna lica, udruženja i obrtnike mogu imati određenu slobodu i fleksibilnost, to jeste da (uz poštivanje principa lojalne konkurencije) mogu u manjoj i tolerantnoj mjeri odstupati od utvrđene cijene, naravno sve u zavisnosti od obima posla koji će biti obavljen kao određena računovodstvena usluga;- utvrđivanje zvaničnog cjenovnika računovodstvenih usluga moralo bi se temeljiti na obavezi svakog profesionalnog računovođe da prilikom pružanja računovodstvenih usluga mora poštovati etički kodeks, te da mora u punoj mjeri primjenjivati cjelokupne profesionalne, zakonske i ostale regulatorne procedure iz domena svoje profesije;Treba posebno naglasiti da bi utvrđivanjem realnih cijena računovodstvenih usluga, i to cijena primjerenih vrsti i značaju ovih poslova, zasigurno bili postignuti i ciljevi, kao što su:• svojevrstan doprinos poboljšanju statusa računovodstvene profesije,• još bolja i kvalitetnija saradnja sa općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima,• inicijalizacija predlaganja, razmatranja i donošenja novih propisa, kao i izmjene postojećih propisa u oblasti računovodstva i poreskog sistema,• značajan doprinos još kvalitetnijem pružanju računovodstvenih usluga, s prevashodnim ciljem zaštite kapitala poreskih obveznika,• stvaranje uslova za razvoj šire i temeljitije neposredne komunikacije računovođa sa organima nadzora i kontrole obračuna i uplate javnih prihoda, sudskim instancama, nadležnim ministarstvima, vanbudžetskim fondovima.• promocija etičkog kodeksa, s posebnim akcentom na profesionalna i moralna načela u radu računovodstvenih profesionalaca,Jasmin Omeragić,ecc i cert.lic.računovođa, autor preko 60 objavljenih stručnih članaka iz oblasti računovodstva
Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.
Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.
Pitanje: Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.
Pitanje: Smatrate li predviđeni način raspodjele finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka prihvatljivim?