Odgovor:

Poštovani,

Vlada Federacije je utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog budzeta za 2022.godinu u iznosu preko 5,5 milijardi KM, sa povecanjem od oko 54 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Karakteristicno za predlozeni budzet je rast poreznih prihoda, posebno u dijelu doprinosa za PIO, te prihoda od indirektnih poreza, sto upucuje na to da postoje projekcije koje ukazuju na postepeni oporavak privrede.

Za ocekivati je mnogobrojne amandmane na budzet od strane klubova, a i zastupnika pojedinacno, pri cemu ja licno cijenim da ce mnogi od tih amandmana biti populisticke prirode obzirom da smo u izbornoj godini.

Klub DF je proaktivno djelovao u periodu izrade budzetskog prijedloga pri cemu smo bili opravdano fokusirani na povecanje budzetskih sredstava u oblasti poljoprivredne proizvodnje (pandemija nas je naucila da vise paznje trebamo posvetiti proizvodnji hrane), te opredjeljivanju sredstava za preventivnu zdravstvenu zastitu (vise je razloga za to i tesko ih je sve eleaborirati u ovakvoj vrsti komu nikacije). 

Cijenimo da smo bili efikasni, a to potvrdjuje cinjenica da je budzet za poljoprivredu povecan na 102 miliona (podsjecanja radi budzet za tu oblast prije aktivnosti DF na tom planu bio je 67, odnosno 85 miliona KM). Uspjeh je veci tim prije sto se taj iznos od 102 miliona KM, u narednim godinama, moze samo povecavati, a nikako smanjivati. U oblasti zdravstva pripremljen je i dostavljen zakljucak uz budzet prema kojem ce Vlada pri donosenju odluke od transferu sredstava za nize nivoe vlasti, namjenjenih za zdravstvo, definisati obavezu da dio tih sredstava namjenski bude iskoristen za oblast preventivne zdravstvene zastite.

Svjestan  cinjenice sta znaci usvajanje budzeta za sve njegove korisnike, kao i za pravovremenost pokretanja projekata iz oblasti kapitalnih transfera, uz rjesavanje nekih manjih nedoumica spreman sam podrzati budzet za 2022.godinu vjerujuci da moj stav odrazava i stav kluba DF.

Sa postovanjem 

0 0 Datum odgovora: 14.01.2022

Odgovor:

Poštovani,

Najniza placa utvrdjuje se u skladu sa odredbama člana 78. Zakona o radu Federacije. Dakle procedura je regulisana Zakonom, a metodologiju odredjivanja definise Vlada Federacije. Naravno da se radi o vrlo kompleksnom pitanju za cije usaglasavanje je nuzan dogovor socijalnih partnera (poslodavaca i sindikata, uz saglasnost Vlade). Potvrda toga je i cinjenica da jos uvijek nisu usvoeni Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak (kao kljucni zakoni u oblasti fiskalne politike), a jedan od glavnih razloga je i taj da su dostavljeni u parlamentarnu proceduru prije nego je definisan iznos minimalne place. Odlukom Vlade o povecanju minimalne place za iznos od 135 KM, otklonjen je taj razlog, ali pitanje iznosa povecanja otvara mnogobrojne dileme i polemike. Podsjecanja radi Savez samostalnih sindikata je trazio da iznos minimalne place bude 1000 KM, predlagali su se razni iznosi u rasponu od 650 do 800 KM, cak je i Vlada u jednom momentu iznosila stav da je prihvatljiv iznos izmedju 600 i 650 KM. Medjutim, Odlukom je definisano da taj iznos bude oko 550 KM. Ukoliko je navedeni iznos definisan u skladu sa pomenutim clanom 78. Zakona o radu, dakle ukoliko je postignuta saglasnost izmedju socijalnih partnera, sto bi znacilo da su razmotreni svi parametri i bitni kriteriji, bez obzira na licni stav po kome povecanje smatram nedostatnim, nemam razloga da ne podrzim postignuti dogovor. Naravno vrlo bitna stvar u svemu je da se definisani iznos ne moze uzimati kao referentna vrijednost za odredjivanje svih ostalih placa (gdje se minimalna placa mnozi sa propisanim koeficijentima) jer bi to izazvalo eroziju budzeta na svim nivoima vlasti. Takoodje bitnim smatram i striktno pridrzavanje stava 4. clana 78. pomenutog zakona po kome poslodavac ne moze uposleniku obracunavati manju placu od one koja je propisana kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Naravno da bitnim smatram i instrumente kontrole koji ce obezbjediti da se poslodavci pridrzavaju Odlukom definisanog iznosa minimalne place.

Sa poštovanjem

0 0 Datum odgovora: 14.01.2022

Odgovor:

Poštovani,

Izvještaji ne tretiraju oblast obnovljivih izvora elektricne energije. Sredstva prikupljena po osnovu naknade za obnvljive izvore koje građani i privrednici Federacije placaju putem racuna za elektricnu energiju, JP Eelektroprivreda BiH u cjelokupnom iznosu preusmjeravaju Operatoru za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju. Nije mi jasna konstatacija iz Vaseg pitanja da je "cijena obnovljivih izvora za pravna lica u zadnje dvije godine poprilicno rasla i to na fakturama nisu zanemarljivi iznosi". Naime, meni je poznato da se placa samo naknada koju sam naveo na pocetku odgovora na Vase pitanje, a ona trenutno iznosi 0,004727 KM/kWh (doduše naknada je pretrpjela izmjenu mislim tokom 2020 godine kada je neznatno povecana). Ni sam nisam zadovoljan transparentnoscu ulaganja prikupljenih sredstava izuzev činjenice da su Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije u učinkovite kogeneracije definisani poticaju za OIE (male hidro elektrane, vjetro, solar i bio elektrane).

Poznato mi je da je u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice za BiH bio utvrđen cilj da udio elektrecni energije iz OIE u 2020.godini dostigne iznos od 40%, a u Federaciji 41%. Prema informacijama kojima raspolažem taj cilj je skoro ostvaren ili je ostvaren, a poznato mi je da postoje planovi i za naredni period koji su prema razvoju situacije teško ostvarivi. Vase pitanje me je kao zastupnika veoma zainteresiralo za ovu oblast, detaljno cu je prouciti, a sve nejasnoce, nepoznanice i dileme cu razrješiti kroz poslanicka pitanja.

Sa poštovanjem

0 0 Datum odgovora: 01.12.2021

Odgovor:

Poštovani,

Ne podržavam Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu, nemam nijenog argumenta zašto bih ga podržao.

0 0 Datum odgovora: 01.12.2021

Odgovor:

Poštovani,

Uz izvinjenje što nisam uspjeo odgovoriti na pitanje prije sjednice, ipak cu zbog uvažavanja Vas i Vaše zabrinutosti da odgovorim dan nakon održane sjednice. Naime, među 10 najvećih dužnika za doprinose u Federaciji su 4 rudnika (Zenica, Tuzla, Kakanj i Breza). Navedeni rudnici su u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH u 100% vlasništvu Federacije (Vlada F BiH). Ništa drugo nego neodgovorno ponašanje Vlada i Uprava su doveli do toga da rudnici duguju pola milijarde, što za posljedicu ima da uposlenici rudnika koji ostvare pravo na penziju ne mogu ici u penzju, što imaju problema kod lijecenja, jer im nisu uplaćeni ni penzijsko ni zdravstveno osiguranje. Taj problem je Vlada u ranijem periodu rješavla od slučaja do slučaja i to je sada eskaliralo jer nije bilo sistemskog rješenja. Jedan od zaključaka Predstavničkod doma identičan je sporazumom (Sindikat, Vlada Elektroprivreda) prihvačenom zahtjevu Sindikata, a to je sistemsko rješavanje uplate dugovanja sa dinamičkim planom uplata. Nadam se i vjerujem da ce sporazum ovaj put, za raliku od nekih ranijih sporazuma, biti i ispoštovan. Klub DF je stava da odgovorni za neuplačivanje doprinosa moraju biti sankcionisani ne samo politički nego i zakonski ukoliko ima elementara krivičnog djela, a siguran sam da ima. 

0 0 Datum odgovora: 01.12.2021