Odgovor:

Poštovani,

Upravljanje mineralnim sirovinama definisano je članom 3. i članom 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH. Kantoni, odnosno kantonalna ministarstva upravljaju: nemetalnim mineralnim sirovinama; Sekundarnim mineralnim sirovinama koje se javljaju kao neiskoristeni ostatak dobijanja, oplemenjivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina kao i svim mineralnim sirovinama prirodnog porijekla koje nisu navedene u zakonu. Federacija upravlja: energetskim mineralnim sirovinama, mineralnim sirovinama iz kojih se mogu proizvoditi metali; soli i slane vode, te mineralne i geotermalne vode.

Podjela nadležnosti između Federacije i kantona na tragu je iskljucivih nadležnosti pojedinih nivoa vlasti. Naime, Federacija je iskljucivo nadlezna za energetiku, pa shodno tome je i u federalnoj nadleznosti i upravljanje mineralnim sirovinama iz oblasti energije, isto se odnosi na vode (soli i slane vode, geotermalne i mineralne vode). Dakle raspodjelu nadležnosti u upravljanju mineralnim sirovinama smatram logickim slijedom iskljucivih nadležnosti, te iz tog razloga podržavam raspodjelu koja je navedena u članu 6. Nacrta Zakona o rudarstvu Federacije BiH.

Sa poštovanjem

0 0 Datum odgovora: 25.11.2021

Odgovor:

Poštovani,

Za ukupno 22 prekršaja iz člana 118. Stav 1.  propisana je kazna u rasponu od 10 do 15 hiljada KM. Mene zbunjuje činjenica da je  toliki broj prekršaja definisan istim stepenom opasnosti, odnosno istom težinom. Licno smatram da medju tih 22 prekršaja ima onih za koje bi trebala biti zaprijecena veca kazna, a ima i onih za koje je kazna previsoka.

Sa poštovanjem

0 0 Datum odgovora: 24.11.2021

Odgovor:

Poštovani,

Vaše pitanje je regulisano članom 115. stav 3. Nacrta Zakona o rudarstvu. Obzirom da iz Vašeg pitanja proizilazi da ste upoznati sa materijom i da Vas interesuje oblast zaštite okoliše, odgovorit ću Vam vrlo kratko. Podržavam navedeno zakonsko rješenje.

0 0 Datum odgovora: 24.11.2021

Odgovor:

POštovani,

Zakon propisuje niz kaznenih mjera za odgovorna lica, a u članu 121 propisuje i prekršajne kazne za radnike koji ne provode mjere zaštite na radu i mjere zaštite od požara u okviru djelokruga svoga rada. Propisne kazne su u rasponu, kako i navodite, od 50 do 250 KM.

Polazeći od činjenice  da je svaki radnik morao završiti obuku iz zaštite na radu i zaštite od požara (što predviđa Zakon) a oni koji iz dva pokušaja nisu uspjeli položiti ispit moraju biti premješteni na drugo radno mjesto, odnosno raskinutu radni odnos u skladu sa Zakonom o radu, proizilazi da nepredržavanje propisanih mjera predstavlja kršenje radne discipline. Obzirom na radni ambijent i prirodu posla nedisciplina može izazvati dalekosežne posljedice, smatram da je sankcionisanje nediscipline i neodgovornosti kojom se ugrožava sopstvena i sigururnost ostalih, ispravna zakonska odredba.

Sa poštovanjem

0 0 Datum odgovora: 24.11.2021

Odgovor:

Poštovani,

Uvodni dio Vašeg pitanja prokomentarisao bih samo jednom recenicom. PDV plaća krajnji korisnik (dakle građani), PDV cini preko 80% prikupljenih indirektnih poreza, a indirektni porezi (pored PDV tu su carine i akcize) cine iznad 60% prihodovne strane budzeta Federacije. Dakle, slobodno možemo zakljuciti da ovu državu finansiraju sami građani, pa kad je to cinjenicno tako, moje je mišljenje da je jedinstvena stopa PDV-a neodrživa. Osnovne životne namirnice, lijekovi, knjige. kultura i slicno nebi trebali biti oporezovani istom stopom kao i "luksuzni telefoni" kako navodite ili neke druge luksuzne stvari. Međutim Zakon o PDV-u je državni zakon i tim problemima treba da se bave kolege u državnom parlamentu.

Jedno od nekoliko neprihvatljivih rješenja u Prijedlozima Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak je nacin na koji su tretirani  freelenceri i (po meni) Ugovori o djleu Zakon o porezu na dohodak predviđa stope od 10% i 13%, gdje su sa  10% oporezovanu samo prihodi po osnovu kamata (kamate po vrjednosnim papirima, kamapte po osnovu datih zajmova i kamate koje predstavljaju raspodjelu prihoda investicijskih fondova, ako nisu oporezovane kao udio u dobiti), dakle kamate na štednju (bilo koji vid štednje) nisu oporezive kako smo to mogli cuti od nekih nedogovornih osoba u javnim istupima. Dakle i za freelencere je definisan porez na dohodak po stopi 13% kako ste naveli i ja se s tim mogu složiti. Niko nije oslobođen plaćanja poreza na prihod ili dohodak koji ostvaruje od nesamostalnog rada, samostalnog rada, imovine i imovinskih prava, prihoda od ulaganja kapitala, nagradnih igara i igara na srecu. 

Ne podržavam prijedlog da freelenceri placaju penzijsko i zdravstveno osiguranje, a da im istovremeno nije omogućeno da u punom kapacitetu i konzumiraju prava iz tih fondova. Dakle ili se moraju uvesti u prava kroz Zakon o PIO i Zakon o zdravstvenom osiguranju istovremeno sa nastalom obavezom plaćanja tih doprinosa po prijedlogu Zakona o doprinosima ili moraju biti izuzeti od plaćanja tih doprinosa.

Sa postovanjem,

0 0 Datum odgovora: 18.11.2021