Odgovor:

Ovo jeste tema koja izaziva polarizaciju, i prečesto manipulisanje.

Na prvi pogled bi se reklo da je finansiranje stranaka iz budžeta još jedan način izvlačenja novca poreskih obveznika u džepove političara. 

Međutim, ako pogledamo stvari iz drugog ugla vidjećemo da je to jedini način da se održi nezavisnost stranaka i spriječi uticaj zainteresovanih strana na učesnike u političkom životu. Finansiranje iz budžeta omogućava demokratsku participaciju svih u političkom procesu, pa i građanki i građana sa manjim primanjima. 

To znači da članovi stranke mogu biti ravnopravni u donošenju političkih odluka i ako dolaze iz grupa sa mnjim primanjima, te ne moraju plaćati visoke članarine da bi se omogućio rad stranke i demokratski proces. Konkurencija se ostvaruje u polju ideja i personalnih mogućnosti. Manja je mogućnost kupovine položaja. Možemo zamisliti situaciju u kojoj velike članarine za rad stranke onemogućavaju članstvo ili odlučivanje članovima koji imaju manje prihode. Članovi stranke bi mogli biti samo iz privilegovanih skupina koje mogu platiti svoju participaciju.

Na isti način možemo posmatrati uticaj velikih i bogatih donatora na politiku. Taj je uticaj i ovako preveliki, a ako bi se ukinulo finansiranje stranaka, postao bi još veći, tako da bi kompletna politička struktura potpala pod uticaj velikog kapitala. Donosili bi se samo oni zakoni koji su u interesu bogatih pojedinaca i korporacija. Političari bi postali u potpunosti zavisni od privatnog kapitala.

Članarine bi mogle biti izvor finansiranja samo u slučaju da je privreda zemlje toliko jaka da obezbijedi visoke plate iz kojima bi bilo lako plaćati visoke stranačke članarine, ili u situaciji da nas ima više miliona, pa bi i mala članarina umnožena brojem članova, bila dovoljna za finansiranje stranke.  Sa druge strane, ako se napravi takav lanac, u kojem su članovi stranaka jedini koji imaju dovoljno da plaćaju visoke članarine, opet bi uticaj bogatih na zakone i upravljanje državom bio preveliki.

Takođe, ukidanje finansiranja iz budžeta dovelo bi do toga da bi mogle opstati samo veće stranke koje imaju uticaj na velike sisteme iz kojih i sada izvlače pare. To bi značilo smrt i gašenje manjih stranaka koje i sada imaju problema sa finansiranjem, a to bi definitivno dovelo do manjka demokratičnosti i učešća u političkom životu.

Finansiranje stranaka iz budžeta sprečava unutarstranačku korupciju, obavezuje na transparentnost finansija političkih stranaka, omogućava učešće u politici velikom broju zainteresovanih, velikih i malih stranaka, bogatih i siromašnih građanki i građana i važan je mehanizam u očuvanju demokratskih procesa u manjim državama poput naše.

0 0 Datum odgovora: 09.04.2022

Odgovor:

Kada se uzmu u obzir sve okolnosti, vjerujem da se ova dugovanja mogu otpisati u najvećem dijelu, ali i da bi trebalo izračunati o kojim sredstvima je riječ.

0 0 Datum odgovora: 29.02.2020

Odgovor:

Sve navedeno je upravo tako i činjenica je da postoji neraspoređeni dio poreskih uplata. Upravo zbog toga je u proceduri Prijedlog zakona o doprinosima i porezu na dohodak. 

E sad se lome koplja oko više problema u ovom Prijedlogu.

Što se tiče tzv. freelancera (kod nas možemo reći slobodnjaka), ja smatram da bi obavezno trebalo propisati neoporezivi dio prema oblastima u kojima se radi (jer svaka oblast ima različite troškove) prema kratkoročnim ugovorima ili ugovorima o djelu, odnosno autorskim, a takođe prilikom uplata poreza i doprinosa za honorare iz inostranstva. Prema sporazumima sa EU, nužno je ovu zakonsku regulativu uskladiti sa evropskom do kraja 2021. 

S obzirom na to da su u prethodnom periodu bili nepotpuno definisani kriterijumi, te da se dio uplata za PIO raspoređivao na zajednički neraspoređeni prihod, smatram da retroaktivna naplata dugovanja nije svrsishodna i može prouzrokovati vrlo negativne posledice na tržištu rada osoba koje nisu stalno zaposlene.

Da, sistem evidencije poreza i doprinosa je daleko od zadovoljavajućeg, što sam i na vlastitoj koži osjetila. Bez obzira na multilateralne ugovore koje naša zemlja ima sa susjednim, meni se u obračunu ne broje godine koje sam radila u inostranstvu, a sve dok nisam počela ovim da se bavim, nisam znala da mogu postojati paralelne evidencije sa neusklađenim podcima, bez obzira na isti jedinstveni matični broj.

Novi Zakon, koji je za sad povučen sa dnevnog reda, bi trebalo da riješi sve ove probleme, te da uspostavi jasan sistem evidencije za svaku osobu, za svaku vrstu rada, te da bude sasvim jasno koja sredstva i u kojim iznosima će biti raspoređena za sve uplate poreza i doprinosa koje se odnose na sve vrste rada. Pri tome je nužno voditi računa o socijalni kategorijama i takođe, kako je to bilo planirano za rad u stalnom odnosu, odrediti minimalni neoporezivi dio i za povremeni rad, i to procentualno.

Takođe bi trebalo da na svaki honorar bude obračunato i jasno raspoređeno penziono i invalidsko osiguranje, tako da bi osoba mogla da računa na penzione prihode bez obzira na to da li je staž stečen u stalnom ili povremenom radu.

Vjerujem da je sve ovo moguće riješiti u 21. vijeku, iako bi taj sistem bio relativno kompleksan, a iz Vlade tvrde da ne raspolažu adekvatnim sistemom za obračun i da ne raspolažu s dovoljno kadrova.

0 0 Datum odgovora: 29.02.2020

Odgovor:

Poštovani,

Žao mi je da nisam stigla ranije odgovoriti na vaše pitanje.

U uslovima kada je nominalno smanjen Budžet FBIH, povećanje plata uposlenika budžeta smatram neproduktivnim i amoralnim. 

Ovaj potez Vlade na odlasku nepravedan je u odnosu na sektor privrede, ali i u odnosu na skupine sa manjim prihodima jer je to još jedan doprinos neravnopravnoj raspodjeli. Takođe smatram da se moraju mijenjati zakoni koji se odnose na plate i naknade zaposlenika u institucijama i državnim organima. Te bi plate morale da budu zavisne od uspješnosti privrede.

Prijedlog Naše stranke bio je da se taj dio u budžetu namijenjen povećanju preusmjeri u fond za porodilje, i to specijalno za privremeno izjednačavanje i eventualno povećanje naknada nezaposlenim porodiljama u BiH, do donošenja zakona koji će obezbijediti stalne i ravnopravne naknade porodiljana. Takođe smo tokom rasprave u Parlamentu podnijeli amandman da se ovo povećanje ne odnosi na zaposlene izabrane zastupnike, ali je većina predvođena Strankom demokratske akcije izglasala povećanje osnovice.

Srdačan pozdrav

Miomirka Mila Melank

5 1 Datum odgovora: 18.01.2019