Miomirka Mila Melank

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 14
Broj odgovora: 14
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.

Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Izvor: Miomirka Melank

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
931

Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.

Pitanje postavljeno: 30.05.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani, hvala Vam na sugestijama koje ste ovdje iznijeli. Razmotrićemo koliziju koju navodite u vašem pitanju i naći rješenje koje će biti u interesu sportista.


Datum odgovora: 22.10.2022

Pitanje: Predlažem da se, pored već navedenoga, u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe kojima bi se pripadnicima računovodstvene profesije omogućio bolji materijalni položaj, s obzirom da su, kao specifična profesija, zakonskim ograničenjima (za razliku od mnogih drugih profesija), opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH, a sve s krajnjim ciljem obnove važenja licence bez koje, to je već svima poznato, certificirani računovođa ne može verificirati godišnji obračun pravnih lica.Drugim riječima, to znači da bi se, sukladno zakonskim rješenjima koja (primjera radi) tretiraju advokatsku profesiju, vrijednost poslova koje obavi certificirani licencirani računovođa morala "bodovati" prema određenoj bodovnoj ljestvici i u rasponima koji bi uvažavali određene razlike u veličini firme - korisnika računovodstvenih usluga, kao i obima posla koji računovođa obavi za određenu firmu. Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom, što nije nepoznato i/ili neobično u našoj praksi.Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu i reviziji, Federacija je dala podršku podizanju nivoa ove važne profesije, to jest omogućeno je da se Zakonom o računovodstvu uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, kako da se podigne i učvrsti povjerenje u rad računovodstvene struke, ali i da se uvede red i konačno prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga „obaraju“ upravo neprofesionalne i nestručne računovođe.Stoga, a u svrhu pojašnjenja gornjih navoda, u smislu reguliranja vlastitog materijalnog statusa, od iznimno velikog broja razloga za organizirano djelovanje pripadnika računovodstvene struke, istaknimo taksativno samo one najvažnije:- konačno se mora nekim normativnim aktom koji će imati pravnu snagu i potporu (to jest odlukom, pravilnikom, naredbom i/ili slično) utvrditi svrha, kriteriji i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike;- mora se precizno konkretizirati da svrha vrednovanja poslova koje izvršavaju profesionalne računovođe je, prije svega, favoriziranje i unapređenje stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti pripadnika računovodstvene profesije, a sve s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih rezultata rada u smislu pružanja računovodstvenih usluga, finansijskog izvještavanja, kao i održavanja i jačanja povjerenja javnosti, kooperativnosti s pripadnicima organa i službi nadzora i kontrole javnih prihoda, vlasnika kapitala i ostalih relevantnih institucija;- obavezno treba utvrditi (ili bolje reći ozakoniti) vrednovanje rada računovođa koji kao eksterni partneri pravnim licima, udruženjima i obrtnicima pružaju računovodstvene usluge i pritom obavljaju i druge administrativne poslove povezane sa računovodstvenim uslugama, i to u smislu zvaničnog cjenovnika s razgraničenjem po vrsti posla, sa polaznim (ili okvirnim) cijenama iskazanim u konvertibilnim markama;- profesionalnim računovođama može se (a u nekim slučajevima i mora) ostaviti mogućnost da prilikom ugovaranja vođenja poslovnih knjiga za pravna lica, udruženja i obrtnike mogu imati određenu slobodu i fleksibilnost, to jeste da (uz poštivanje principa lojalne konkurencije) mogu u manjoj i tolerantnoj mjeri odstupati od utvrđene cijene, naravno sve u zavisnosti od obima posla koji će biti obavljen kao određena računovodstvena usluga;- utvrđivanje zvaničnog cjenovnika računovodstvenih usluga moralo bi se temeljiti na obavezi svakog profesionalnog računovođe da prilikom pružanja računovodstvenih usluga mora poštovati etički kodeks, te da mora u punoj mjeri primjenjivati cjelokupne profesionalne, zakonske i ostale regulatorne procedure iz domena svoje profesije;Treba posebno naglasiti da bi utvrđivanjem realnih cijena računovodstvenih usluga, i to cijena primjerenih vrsti i značaju ovih poslova, zasigurno bili postignuti i ciljevi, kao što su:• svojevrstan doprinos poboljšanju statusa računovodstvene profesije,• još bolja i kvalitetnija saradnja sa općinskim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima,• inicijalizacija predlaganja, razmatranja i donošenja novih propisa, kao i izmjene postojećih propisa u oblasti računovodstva i poreskog sistema,• značajan doprinos još kvalitetnijem pružanju računovodstvenih usluga, s prevashodnim ciljem zaštite kapitala poreskih obveznika,• stvaranje uslova za razvoj šire i temeljitije neposredne komunikacije računovođa sa organima nadzora i kontrole obračuna i uplate javnih prihoda, sudskim instancama, nadležnim ministarstvima, vanbudžetskim fondovima.• promocija etičkog kodeksa, s posebnim akcentom na profesionalna i moralna načela u radu računovodstvenih profesionalaca,Jasmin Omeragić,ecc i cert.lic.računovođa, autor preko 60 objavljenih stručnih članaka iz oblasti računovodstva

Pitanje postavljeno: 26.07.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Slažem se sa vama da se u Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine uvrste i odredbe neke odredbe koje ste predložili.

To se svakako odnosi i na bolji materijalni položaj, s obzirom na to da su računovodstvene firme opterećeni troškovima kontinuirane obavezne edukacije, troškovima obaveznog članstva u Savezu računovođa, revizora i računovodstvenih radnika FBiH,

Vrijednost pojedinačnog boda se može dogovoriti, usaglasiti, ili naložiti podzakonskim aktom. Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu omogućeno je da se uredi ko, kako i pod kojim uslovima može da vodi poslovne knjige, ali i da se prekine praksa da vrijednost računovodstvenih usluga obaraju nestručne računovođe. Vi možete predložiti i normativni akt, s obzirom na vaše iskustvo, u kojem biste utvrdili svrhu, kriterije i mjerila za vrednovanje rada računovođa koji pružaju računovodstvene usluge i vode poslovne knjige za registritane poreske obveznike.

Sve konkretne prijedloge koje ste naveli, a koji će unaprijediti profesiju podržaćemo, sve dok njime budu zadovoljni oni na koje se vaša djelatnost odnosi, poštujući načela transparentnosti, kooperativnosti, kontrole, lojalne konkurencije, tržišta. Što se cjenovnika tiče, on bi mogao biti utvrđen kao akt koji bi definisalo Udruženje.


Datum odgovora: 22.10.2022

Pitanje: Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.

Pitanje postavljeno: 26.05.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Zalažem se za potpuno izjednačavanje prava, odnosno za omogućavanje što je više moguće jednake startne osnove za osobe sa invaliditetom. Društvo je onoliko jako koliko su jake njegove diskriminisane grupe. U tom smislu potrebno ukinuti svaku, pa i ovu vrstu diskriminacije osoba s invaliditetom i svakako će se Klub Naše stranke, kao i ja, zalagati za to da se u finalnoj verziji Prijedloga zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH promijeni stav 3 člana 10 ovog Nacrta.

Zabrana diskriminacije integralni je dio Ustava BiH, a u skladu s tim se zalažem za osviještavanje i dokidanje svih vrsta diskriminacije, pa i ove.


Datum odgovora: 02.06.2022

Pitanje: Smatrate li da se premijeru i zamjenicima premijera trebaju smanjiti iznosi iz sredstava tekuće rezerve kojima mogu raspolagati?

Pitanje postavljeno: 16.03.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Zakon o izvršavanju budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Premijer i zamjenici, kao i predsjednik Federacije i dopredsjednici, po mom mišljenju, ne bi trebalo da imaju iznose kojim mogu neograničeno raspolagati. Ove stavke na Budžetu Federacije treba ukinuti.

Premijer (i ostali koje sam navela) raspolažu cijelim budžetom od 5,5 milijardi i već izravno raspolažu ovim ogromnim sredstvima, dijeleći ih prečesto prema potrebama stranaka ili regiona iz kojih dolaze, tako da je dodatno postojanje sredstava neopravdano i upitno. Prečesto ne znamo kako su te pare potrošene i kome su date, potpuno je netransparentna dodjela skoro 100.000 KM na ovim kodovima u budžetu.


Datum odgovora: 15.04.2022

Pitanje: Smatrate li predviđeni način raspodjele finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka prihvatljivim?

Pitanje postavljeno: 16.03.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Zakon o izvršavanju budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Smatram da je jedan dio predviđenog načina finansiranja prihvatljiv, a drugi dio, koji se odnosi na formiranje preduzeća, kao i oblast djelovanja tih preduzeća, bi trebalo mijenjati.

Prema ZAKONU O FINANSIRANJU POLITIČKIH STRANAKA, u Članu 3. se navodi da se politička stranka može finansirati iz: a) članarina, b) dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, c) izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, d) prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, e) budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 7. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, f) dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke,

Meni je posebno interesantan razlog za takvo regulisanje i smatram ga spornim, stav: (2) Preduzeće iz stava (1) tačka f) ovog člana može se baviti samo djelatnošću vezanom za kulturu ili izdavačkom djelatnošću. Zašto je Zakon omogućio partijama formiranje preduzeća, a naročito smatram spornim činjenicu da ta se preduzeća mogu baviti isključivo kulturom i izdavaštvom. Na koji način bi to bavljenje moglo biti vezano za politiku, moguće je zamisliti u kontekstu izdavaštva, ali za kulturu nema opravdanja, osim ako se u kulturu ne računaju manifestacije organizovane u kampanji. Godišnji prihod od imovine i preduzeća ne smije prelaziti 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke, što takođe nema opravdanje u nekoj konkretnoj činjenici ili je opravdano racionalnim razlozima, ako je već dozvoljeno poslovanje i dobit. Davanje viška zarade iz stranačkog preduzeća u dobrotvorne svrhe smatram dobrom mjerom, ukoliko se ona nije pervertirala u praksi.

Član 7. ovog Zakona navodi izvore finansiranja iz državnog budžeta i da ta sredstva ne prelaze 0,2% ukupnog budžeta, što je ograničenje sa kojim se mogu složiti, kao i sa načinom raspodjele u narednim stavovima. 
(1) U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i parlamentarnih grupa, odnosno klubova poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
(2) Ukupna sredstva iz stava (1) ovog člana ne mogu prelaziti iznos od 0,2% budžeta BiH u kalendarskoj godini.
(3) Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva iz stava (1) ovog člana raspodjeljuju se na način da se: a) 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, b) 60% sredstava dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku
dodjele mandata, c) 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.
(4) Članovi koalicije političkih stranaka učestvuju u raspodjeli sredstava iz stava 3. ovog člana na osnovu sporazuma za raspodjelu novčanih sredstava, koji je deponiran u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovini, a ako takav sporazum ne postoji, sredstva se raspoređuju između članica koalicije političkih stranaka prema broju dobivenih mandata.


Datum odgovora: 15.04.2022

Stranica 1 od 2