Sva postavljena pitanja i odgovori
-
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Da li smatrate da treba povećati poreze na ugovore o djelu?
Pitanje postavljeno puta: 0
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
-
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Da li se slažete sa stopom doprinosa od 33%?
Pitanje postavljeno puta: 34
Slađan Ilić (2014), 19.02.2018. 08:02:45
po mom mišljenju ovom zakonu treba potpuno drugačije pristupiti uz mnoge analize i pa tek onda doci do stope doprinosa a uporedo raditi i na drugim zakonima koji se povezani s ovbom problematikom
Aner Žuljević (2014), 18.04.2018. 11:45:51
Pitanje je postavljeno na nacin u kojem ne mogu odgovoriti sa Da ill Ne. Ja sam za poreznu politiku koja ce rasteretiti rad, i to nadomjestiti drugim poreznim izvorima vezanim za luksuz i bogatastvo. Sve ono sto se rastereti rad u smislu poreza treba biti preusmjereno u povecanje plate radniku
Dževad Adžem (2014), 06.07.2017. 22:36:10
Novim zakonom bi stope doprinosa trebale biti manje a smanjenje stope doprinosa jedan je od uslova za rasterećenje privrede. Zbirna stopa doprinosa iz bruto plate: RS 33,00% ◦ b)FBiH 37,55% 2.Hrvatska 37,25% 3.Srbija 35,80% 4.Slovenija 38,20%. Jedan od razloga za smanjenje doprinosa trebala bi biti i harmonizacija zakona sa RS a time i smanjenje porezne stope na 33%.
Jasmina Zubić (2014), 05.07.2017. 21:52:58
Dobro je što novi zakon predviđa nižu stopu doprinosa ali nije uredu što se proširuje poreska osnovica i što se dohotkom smatraju topli obrok i prevoz u cjelosti, jer se prema Raunovodstvenim standardima klasifikuju u direktne troškovea ne u prihode. Znaci da se vještački postiže neutralni efekat što ne donosi korist zaposlenicima niti uštede poslodavcima.
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
Lejla Imamović (2014) Muhamed Kozadra (2014) Mustafa Kurtović (2014) Amor Mašović (2014) Predrag Kojović (2014) Ana Babić (2014) Stipe Barun (2014) Mirko Batinić (2014) Mirvet Beganović (2014) Edim Fejzić (2014) Edin Forto (2014) Segmedina Srna Bajramović (2014) Mirsad Kukić (2014) Omer Škaljo (2014) Salmir Kaplan (2014) Alma Kratina (2014) Ilhan Bušatlić (2014) Davor Vuletić (2014) Mladen Bošković (2014) Marin Barbarić (2014) Zukan Helez (2014) Nermin Nikšić (2014) Damir Mašić (2014) Hasan Muratović (2014) Jusuf Bubica (2014) Zijad Alajbegović (2014) Zikreta Odobašić (2014) Hasida Isaković (2014) -
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Da li smatrate da je potrebno proširiti osnovicu za plaćanje doprinosa?
Pitanje postavljeno puta: 35
Dževad Adžem (2014), 06.07.2017. 22:45:59
Smatram nepotrebnim proširenje porezne osnovice za plaćanje doprinosa. Sa ovako niskim ličnim dohodcima u realnom sektoru koji iznose u prosjeku jednu trećinu potrošačke korpe, nepotrebnim i pogrešnim smatram proširenje poreske osnovice.
Elvir Karajbić (2014), 06.07.2017. 13:38:26
Mislim dok ne doďe do povecanja place prosjecne bar na 1000 KM ne treba prosirivati poresku osnovicu.
Jasmina Zubić (2014), 05.07.2017. 22:01:20
Nije potrebno proširiti osnovicu za cjelokupan iznos toplog obroka i prevoza već sam za iznose iznad oporezivih. Neoporezive iznose treba utvrditi u razumnim i realnim iznosima i tretirati ih troškom kako je i propisano Računovodstvenim standardima a ne prihodom kako je predviđeno Nacrtom zakona o porezu na dohodak.
Irfan Čengić (2018), 30.09.2019. 11:01:23
Prije svega smatram da je važno uspostaviti dijalog između sindikata, poslodavaca , opozicije i vlasti na sistemskim zakonima kao što su zakoni o porezu na dohodak i doprinosima.
Naravno da podržavam povećanje neoporezivog dijela plaće, ali i povećanje poreza na veće plaće.
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
Lejla Imamović (2014) Muhamed Kozadra (2014) Mustafa Kurtović (2014) Amor Mašović (2014) Predrag Kojović (2014) Ana Babić (2014) Stipe Barun (2014) Mirko Batinić (2014) Mirvet Beganović (2014) Edim Fejzić (2014) Edin Forto (2014) Segmedina Srna Bajramović (2014) Aner Žuljević (2014) Mirsad Kukić (2014) Omer Škaljo (2014) Salmir Kaplan (2014) Alma Kratina (2014) Ilhan Bušatlić (2014) Davor Vuletić (2014) Mladen Bošković (2014) Marin Barbarić (2014) Zukan Helez (2014) Nermin Nikšić (2014) Damir Mašić (2014) Hasan Muratović (2014) Jusuf Bubica (2014) Zijad Alajbegović (2014) Zikreta Odobašić (2014) Hasida Isaković (2014) -
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Zašto ne pojednostavite poslodavcima obračun plaća na način da uvedete jedinstvenu stopu za doprinose, poreze i naknade, te njihovu uplatu prebacite na jedinstvene račune, npr. da poslodavac, na osnovu plaće djelatnika:1) po jedinstvenoj stopi obračuna doprinose i uplati ih na jedinstveni račun doprinosa2) po jedinstvenoj stopi obračuna poreze i uplati ih na jedinstveni račun poreza3) po jedinstvenoj stopi obračuna naknade i uplati ih na jedinstveni račun naknadaEventualno, odvojiti županijska/kantonalna davanja na odvojene račune.Vlada, odnosno županije/kantoni, bi dalje s tih računa izdvajali uplate po Zakonomdefiniranim postocima po odgovarajućim resorima. Naknadne, izmjene Zakona o drugačijoj raspodjeli ne bi dodatno opterećivali poslodavce, a i moguća povećanja ili smanjenja davanja ne bi narušavala način izračuna kod poslodavaca, nego samo izmjenu porezne stope.A ukoliko je netko od uposlenika na neki način oslobođen davanja, ta davanja i onako pripadaju uposleniku, a ne poslodavcu. Tako da se uposlenik za svoje zakonsko pravo na povrat treba obratiti odgovarajućoj službi radi ostvarenja svojih prava i povrata uplaćenih sredstava. Isto se odnosi i na poslodavce koji su eventualno oslobođeni nekih davanja.Cilj je pojednostaviti način obračuna, naplate, uplate i praćenja raznih davanja na plaću i iz plaće, kao i kasniju raspodjelu istih po resorima, a ostvarivanja prava na povrat prebaciti na odgovarajuće službe po resorima koje i onako već izdaju sva potrebna rješenja.
Pitanje postavljeno puta: 3
Irfan Čengić (2018), 18.11.2020. 23:16:49
Prilikom razmatranja zakona koji se tiču poreza i doprinosa imao sam nekoliko desetina amandmana, mešutim Vlada FBiH je sve odbila bez ozbiljnog razmatranja istih, takošer su i povukli svoje zakone sa sjednice Parlamenta FBiH, tako da mislim da ova Parlamentarna većina neće napraviti promjene o kojima vi govorite
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.
-
Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
Poštovani,U ovom trenutku, bilo kakav sličan zakon u konačnici neće skoro pa nijednom radniku povećati neto platu. Cijene ostaju iste ili veće. I dalje imamo isti PDV na hljeb, na udžbenike i na luksuzne telefone. Koliko će još godina narod spajati kraj sa krajem, dok konačno osjeti benefite te rasterećene privrede? Bosanci i Hercegovci će lahko halaliti čak i velike poreze. Dokazali su to oni koji su otišli u države sa većim porezima. I većim životnim standardom.Zatim, konkretno pitanje u vezi freelancera i uplata iz inostranstva:Sa ovim Zakonom, freelanceri će plaćati 13% + 32.5% + 500-700 KM fiksnih mjesečnih troškova (za obrt ili d.o.o.). Zar ovo nije nepravedno, jer na ovaj način opterećenje za jednog pojedinca je isto kao opterećenje za jednu firmu? Nadam se da ste svjesni koliko će nas ovo učiniti manje konkurentnim, i da ovo može značiti gubitak posla za mnoge.Pogledajte primjer Ukrajine, koja je SMANJILA ove poreze (bili su oko 7-8%), tako je outsourcing u Ukrajini procvjetao.Lijep pozdrav.
Pitanje postavljeno puta: 9
Irfan Čengić (2018), 16.11.2021. 11:55:05
Poštovani, ne podržavam ove prijedloge zakona, i sve što ste napisali sa većinom sam saglasan argumentacije.
Hajrudin Žilić (2018), 18.11.2021. 19:15:39
Poštovani,
Uvodni dio Vašeg pitanja prokomentarisao bih samo jednom recenicom. PDV plaća krajnji korisnik (dakle građani), PDV cini preko 80% prikupljenih indirektnih poreza, a indirektni porezi (pored PDV tu su carine i akcize) cine iznad 60% prihodovne strane budzeta Federacije. Dakle, slobodno možemo zakljuciti da ovu državu finansiraju sami građani, pa kad je to cinjenicno tako, moje je mišljenje da je jedinstvena stopa PDV-a neodrživa. Osnovne životne namirnice, lijekovi, knjige. kultura i slicno nebi trebali biti oporezovani istom stopom kao i "luksuzni telefoni" kako navodite ili neke druge luksuzne stvari. Međutim Zakon o PDV-u je državni zakon i tim problemima treba da se bave kolege u državnom parlamentu.
Jedno od nekoliko neprihvatljivih rješenja u Prijedlozima Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak je nacin na koji su tretirani freelenceri i (po meni) Ugovori o djleu Zakon o porezu na dohodak predviđa stope od 10% i 13%, gdje su sa 10% oporezovanu samo prihodi po osnovu kamata (kamate po vrjednosnim papirima, kamapte po osnovu datih zajmova i kamate koje predstavljaju raspodjelu prihoda investicijskih fondova, ako nisu oporezovane kao udio u dobiti), dakle kamate na štednju (bilo koji vid štednje) nisu oporezive kako smo to mogli cuti od nekih nedogovornih osoba u javnim istupima. Dakle i za freelencere je definisan porez na dohodak po stopi 13% kako ste naveli i ja se s tim mogu složiti. Niko nije oslobođen plaćanja poreza na prihod ili dohodak koji ostvaruje od nesamostalnog rada, samostalnog rada, imovine i imovinskih prava, prihoda od ulaganja kapitala, nagradnih igara i igara na srecu.
Ne podržavam prijedlog da freelenceri placaju penzijsko i zdravstveno osiguranje, a da im istovremeno nije omogućeno da u punom kapacitetu i konzumiraju prava iz tih fondova. Dakle ili se moraju uvesti u prava kroz Zakon o PIO i Zakon o zdravstvenom osiguranju istovremeno sa nastalom obavezom plaćanja tih doprinosa po prijedlogu Zakona o doprinosima ili moraju biti izuzeti od plaćanja tih doprinosa.
Sa postovanjem,
Parlamentarci koji nemaju odgovor na ovo pitanje.